Tužiteljstvo Kantona Sarajevo objavilo je da još uvijek čeka sudsku odluku o optužnici podignutoj protiv Adnana Kasapovića, vozača tramvaja, koji se tereti za teško kazneno djelo protiv sigurnosti javnog prijevoza i ugrožavanje javnog prijevoza. Istovremeno, Tužiteljstvo je izdalo nalog o neprovođenju istrage o navodima iz anonimne prijave i medijskih članaka koji su se odnosili na servisiranje magnetskih kočnica, sustava video nadzora, kao i marketinških ugovora o zakupu reklamnog prostora u tramvajskim vozilima. Novinari koji su pisali o ovoj temi nisu zadovoljni rezultatima istrage. Nisu zadovoljni ni aktivisti.
Sarajevo: Šest mjeseci nakon tramvajske nesreće, opsežna istraga rezultirala je optužnicom protiv vozača Adnana Kasapovića, dok su sumnje na kvar kočionog sustava službeno odbačene. Jedan od najvažnijih dijelova provjera odnosio se na javnu nabavu GRAS-a za uslugu popravka magnetske kočnice tramvaja i angažman tvrtke "Vikler-Promet" iz Sarajeva.
Prema opsežnom nalogu tužitelja od 60 stranica, javnost je izrazila zabrinutost da je neispravno ili nepravilno servisiranje magnetskih kočnica moglo biti povezano s kvarom kočionog sustava i nesrećom. Međutim, tužiteljstvo je utvrdilo da naziv nabave ne opisuje točno što je zapravo učinjeno, te je radove ocijenilo samo kao jedan manji segment cijelog kočionog sustava. Da je u procesu javne nabave svakako bilo određenih nepravilnosti, utvrdili su i novinari BIRN-a BiH neposredno nakon nesreće.
„Otkrili smo da natječaji za servisiranje kočnica tramvaja, poput onog koji je sudjelovao u nesreći, zapravo nisu zahtijevali nikakve prethodne uvjete ili iskustvo. Ono što će naše navode kasnije potvrditi jest da su naknadni natječaji, nakon nesreće, koji su objavljeni, zapravo zahtijevali određene uvjete i iskustvo za posao. U to vrijeme, u razgovoru s čovjekom čija se tvrtka bavi servisiranjem kočnica, rekao nam je da u osam mjeseci otkako je dobio taj natječaj, nije servisirao niti jednu kočnicu “, kaže Džana Gazibara Brkanić, novinarka BIRN-a BiH.
GRAS, međutim, nije htio reći novinarima BIRN-a kada su te kočnice zadnji put servisirane. Iako se ne može tvrditi da je to upravo uzrok nesreće, svakako ostavlja upitnik nad time što se dogodilo s ostalim nepravilnostima o kojima su mediji pisali, dodaje naš sugovornik.
Jer tim stručnjaka nije utvrdio nikakve nedostatke na elementima za usporavanje i zaustavljanje koji bi doprinijeli nesreći, niti su utvrđeni mehanički nedostaci koji bi spriječili usporavanje ili zaustavljanje tramvaja. Međutim, kolege Adnana Kasapovića od početka tvrde da njihov kolega nije mogao doprinijeti ubrzanju tramvaja, već da se radilo o kvaru vozila.
"Nema vozača kojem se nije dogodilo ono što se dogodilo Adnanu, jednostavno se nama dogodilo na cesti, pa smo izbjegli ovu tragediju. Adnan Kasapović sigurno nije kriv, jer je u tom dijelu, gdje je ušao u zavoj, moralo doći do kvara vozila, takozvane 'zaglavljene vožnje'. Imamo skretnicu gdje nam je dopuštena brzina od 10 km/h“ , objašnjava Zaim Prevljak, vozač tramvaja.
Ono što baca sjenu na sam slučaj jest pitanje video nadzora. Tužiteljstvo navodi kao nepobitnu činjenicu da snimka iz kobnog tramvaja 516 ne postoji, ali kazneno djelo nije utvrđeno jer ugovorom nije bila propisana obveza čuvanja tih snimaka.
„Ovo je ugovor koji je još uvijek u tijeku, ali nitko nije trebao servisirati taj video nadzor. Ostaje pitanje - hoće li vozači tramvaja preuzeti snimke - što se zapravo događa s tim snimkama, zašto snimanje u ovom tramvaju nije radilo “, ističe Džana Gazibara Brkanić, novinarka BIRN-a BiH.
Podsjećamo da je u ovoj tragičnoj nesreći, koja se dogodila u veljači ove godine u Sarajevu, kada je tramvaj iskočio iz tračnica u blizini Srednje strojarske škole, život izgubio učenik iz Brčkog, Erdoan Morankić, dok je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede.
Odmah nakon tragedije, vozač tramvaja je priveden, a građani već mjesecima apeliraju za bržu i temeljitiju istragu nesreće. Šest mjeseci kasnije, ni aktivisti nisu zadovoljni rezultatima istrage.
"Na prosvjede nismo išli kako bismo stvarali pritisak, već kako bismo pokazali da moramo imati pravosudni sustav koji nam dolikuje. Smatram da je Tužiteljstvo trebalo pokrenuti pravednu istragu i time osigurati da se svakoj osobi sudi onako kako zaslužuje. Nismo svi jednaki pred sudom i ne bismo trebali biti, ali u ovom slučaju ne možemo samo tražiti žrtvenog jarca “, kaže Lamija Hadžimusić, aktivistica.
Konačnu riječ dat će Kantonalni sud, koji mora potvrditi ili odbaciti optužnicu protiv Kasapovića.
