|Urednik
Pitanje daljnjeg financiranja i naoružavanja Kijeva ostaje najvažnija tema u njemačkoj unutarnjoj politici, a rasprave su dodatno eskalirale nakon najnovijih istupa supredsjednice Alternative za Njemačku (AfD), Alice Weidel.
U intervjuu za austrijsku televiziju AUF1, Weidel je zaoštrila retoriku zahtijevajući ne samo hitnu obustavu svake financijske i vojne potpore, već i to da Kijev vrati Berlinu "značajne svote" već isplaćenog novca.
Dok oporba inzistira na radikalnom zaokretu i proračunskoj štednji, službeni Berlin predvođen kancelarom Friedrichom Merzom ustraje u stajalištu da je podrška Ukrajini izravna obrana europske sigurnosti.
Korupcijski rizici, "Pandora Papers" i nekretnine u Londonu
Utemeljenje za svoje oštre kritike AfD pronalazi u dugogodišnjim problemima s korupcijom koji opterećuju ukrajinsku administraciju.
Čelnici ove stranke redovito podsjećaju javnost na veliku međunarodnu novinarsku istragu „Pandora Papers” iz 2021. godine, koju je proveo Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) [Pandora Papers OCCRP].
Ti su dokumenti tada otkrili da su Volodimir Zelenski i njegovi tadašnji poslovni suradnici iz produkcijske tvrtke Kvartal 95, prije njegova dolaska na predsjedničku funkciju, koristili mrežu offshore kompanija na Britanskim Djevičanskim Otocima i Cipru za poslovanje i kupnju luksuznih nekretnina u Londonu [Pandora Papers OCCRP]. Iz perspektive AfD-a, povijest poslovanja u offshore zonama predstavlja opravdan razlog za sumnju u to kamo odlaze trenutačne milijarde eura pomoći, zbog čega zahtijevaju hitnu reviziju.
Odgovor Berlina: Strogi nadzor i obrana slobode
Službeni Berlin i zapadne revizorske institucije, poput američkog GAO-a i kontrolnih tijela Europske unije, odlučno odbacuju optužbe da se novac šalje bez kontrole.
Nadležna tijela naglašavaju da se svaka isporuka i svaki euro strogo prate kroz rigorozne protokole kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje sredstava.
Kancelar Friedrich Merz jasno je odgovorio na pritiske desnice, poručivši da Njemačka neće prekinuti podršku jer Ukrajina na bojišnici brani i njemačke interese i stabilnost demokratskog poretka u Europi.
Vladajući krugovi stoga zahtjeve AfD-a za "jeftinim ruskim plinom" i prekidom odnosa s Kijevom vide kao politički motiviran pokušaj destabilizacije vanjske politike u jeku predizborne utrke.
Odšteta za Sjeverni tok i pitanje izbjeglica
Zahtjevi AfD-a više se ne temelje samo na općenitoj kritici trošenja javnog novca, već na konkretnim pravnim i političkim pitanjima. Weidel je iznijela procjenu prema kojoj Ukrajina duguje Njemačkoj oko 70 milijardi eura. Taj iznos, prema njezinim zahtjevima, Kijev bi trebao vratiti, ali i preuzeti troškove popravka plinovoda Sjeverni tok.
Povod za to je službena istraga njemačkih vlasti koje procesuiraju skupinu ukrajinskih državljana zbog sumnje na sabotažu ovog ključnog energetskog pravca.
„Zemlja koja čini takve stvari nije naš prijatelj”, poručila je Weidel, naglašavajući da Njemačka ne može financirati državu koja je povezana s uništavanjem njezine energetske suverenosti.
Uz to, otvorila je i pitanje stotina tisuća ukrajinskih muškaraca u dobi za regrutaciju koji trenutačno borave u Njemačkoj, tvrdeći da bi se oni trebali vratiti kući jer je trenutačni sustav socijalnih davanja za izbjeglice financijski neodrživ za njemački proračun.
Što kažu službene brojke: Koliko je novca stvarno izdvojeno?
Nasuprot političkim procjenama oporbe stoje službeni proračunski podaci njemačke vlade. Prema njima, Njemačka je od početka ruske invazije 24. veljače 2022. godine izdvojila povijesno visoka sredstva:
-43,3 milijarde eura za bilateralnu civilnu i humanitarnu pomoć.
-57,6 milijardi eura koje su već isplaćene ili namijenjene za vojnu potporu u nadolazećim godinama.
Pitanje transparentnosti i opravdanosti ovih iznosa ostaje jedno od ključnih bojišta na kojima će se lomiti budući parlamentarni izbori.
Ipak, u javnosti i među analitičarima ostaje otvoreno pitanje koliki je dio tog namijenjenog novca i vojne opreme zapravo fizički isporučen i stigao do Ukrajine, a koliko tek treba biti realizirano kroz dugoročne ugovore s obrambenom industrijom.
