⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Objavljivanje liste takozvanih “najgorih od najgorih” od američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) izazvalo je veliku pažnju bh. javnosti, posebno nakon informacije da se među uhapšenima nalaze i osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ili porijeklo iz naše zemlje.
Ipak, detaljnija analiza pokazuje da se iza bombastičnog naziva krije znatno složenija i često netransparentna slika.
Riječ je o podacima koje objavljuju agencije unutar DHS-a, prije svega, Imigracijska i carinska služba (ICE), a koji obuhvaćaju osobe uhapšene ili preuzete u imigracijski pritvor tijekom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. U brojnim slučajevima ne navode se brojevi sudskih predmeta, točni datumi niti pravosudni ishodi, što otežava nezavisnu provjeru. Ipak, za dio osoba porijeklom iz BiH postoje provjerljivi tragovi u američkim sudskim dokumentima i ozbiljnim lokalnim medijima.
Jedno od imena koje se može preciznije rekonstruirati jest Admir Vele, uhapšen u saveznoj državi Minnesota. Lokalni list Post Bulletin iz Rochester navodi da je Vele procesuiran zbog više kaznenih djela, uključujući krađu iz prodavaonice oružja, kao i ranije presude za vožnju pod utjecajem alkohola i vožnju bez važeće dozvole. Nakon toga je prebačen u ICE pritvor u okrugu Freeborn.
U istoj saveznoj državi ranije je evidentiran i Ermin Šarić, stanovnik Pelican Rapidsa, o kojem je regionalni portal DL-Online izvještavao zbog optužbi za teža kaznena djela vezana uz kontrolirane supstance, kao i davanje lažnog identiteta policiji prilikom zaustavljanja.
Ime Demira Keće pojavljuje se i na službenoj web-stranici Bijele kuće, u kontekstu akcija ICE-a u Bostonu. U toj objavi navodi se da je riječ o državljaninu BiH s ranijim osudama koje uključuju pomaganje u izvršenju teškog napada, nedozvoljeno posjedovanje vatrenog oružja i municije, kao i vožnju pod utjecajem alkohola. Iako je izvor politički intoniran, riječ je o službenom priopćenju američke administracije.
Za razliku od toga, slučaj Gordane Juhić iz Kentuckya ima jasan sudski epilog. Prema dokumentima Okružnog suda u Kenton Kauntiju, porota ju je proglasila krivom – uz formulaciju “guilty but mentally ill” – za dvije točke provale drugog stupnja i kazneno oštećenje imovine. U lipnju 2025. godine izrečena joj je kazna od deset godina zatvora.
Za Kemala Dugalića postoje stariji, ali izuzetno ozbiljni federalni zapisi. Američka Agencija za suzbijanje droga (DEA) još je 2011. godine objavila priopćenje u kojem se Dugalić spominje kao dio višedržavne kriminalne mreže za krijumčarenje kokaina. U tom predmetu osuđen je na višedecenijsku kaznu zatvora, a sudski dokumenti dodatno potvrđuju presude za zavjeru u distribuciji narkotika i pranje novca. Ovaj slučaj se često navodi kao jedan od rijetkih gdje postoje jasni i dostupni podaci o težini kaznenih djela.
Ime Adnana Sinanovića pojavljuje se u arhivi Los Angeles Timesa u okviru policijskog i sudskog izvještavanja o teškom kaznenom slučaju iz 2016. godine, gdje se navodi kao jedna od uhapšenih osoba u predmetima koji uključuju razbojništvo i smrtni ishod. Detalji su dostupni kroz sudske spise, ali bez potpunog javnog narativa o konačnom ishodu.
U Teksasu se u lokalnim policijskim evidencijama pojavljuje Denisa Alimanović, evidentirana u Montgomery Kauntiju zbog porodičnog nasilja. Riječ je o evidenciji hapšenja, a ne pravosudne presude, što je važno naglasiti u kontekstu ICE-ovih lista.
Za dio osoba koje se navode u domaćim medijima – među njima Jeton Bitići, Safet Avdulahaj, Mirdal Lipljanac i Hata Šarić – u ovom trenutku nije moguće pronaći pouzdane i precizne informacije u američkim sudskim registrima ili relevantnim medijima, koje bi nedvosmisleno potvrdile identitet, optužbe i tijek postupka. Upravo taj nedostatak transparentnosti predstavlja jednu od glavnih zamjerki načinu na koji DHS komunicira ove slučajeve.
Stručnjaci za imigracijsko pravo u SAD-u upozoravaju da se ovakve liste često koriste u političke svrhe, pri čemu se ne pravi jasna razlika između osoba koje su tek uhapšene, onih koje već služe kazne i onih koje su samo preuzete u imigracijski pritvor. U pravnom smislu, optužba ne znači i presudu, a mnogi slučajevi se godinama vode kroz sudski sustav.
Zbog toga je važno naglasiti da ove informacije govore o hapšenjima i optužbama, a ne nužno o konačno utvrđenoj krivnji. Generalizacija ili kolektivno etiketiranje dijaspore na osnovi ovakvih lista ne samo da je netočno, nego i opasno.
Preminula je Sarafina Lauš, simbol jedne od najtežih obiteljskih tragedija iz rata u Bosni i Hercegovini – majka koja je u nekoliko dana izgubila trojicu sinova i supruga, a da za taj zločin nitko nije pravomoćno odgovarao.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Tijekom noći i jutros dijelove Hercegovine zahvatilo je jako nevrijeme praćeno obilnom kišom i grmljavinom, a najteža situacija zabilježena je u Ljubuškom i Širokom Brijegu.
14. tra 2026.
Pročitaj više
Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje i po 15 kamera, to odlično funkcionira, dok nam putevi propadaju.
13. tra 2026.
Pročitaj više
Mapa nataliteta Europe za 2025. godinu pokazuje jasnu i zabrinjavajuću sliku – gotovo cijeli kontinent obojen je u crveno, što znači da se u većini zemalja rađa premalo djece za obnavljanje stanovništva.
12. tra 2026.
Pročitaj više