1. 10% oceana je zaštićeno
UN je postigao važnu globalnu prekretnicu za ljude i planet, s više od 10% oceana koji su sada i službeno zaštićeni.
To je prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), koji je ovaj tjedan otkrio da je 5 milijuna četvornih kilometara oceana (područje veće od Europske unije) klasificirano kao zaštićeno samo u posljednje dvije godine. Postotak oceana koji je sada službeno pod mjerama očuvanja, dodaje se, iznosi 10,01% – što je porast u odnosu na 8,6% iz 2024. godine.
"Naš opstanak ovisi od oceana; više od polovice svjetskog kisika proizvodi život u oceanu", rekao je Neville Ash, direktor UNEP-ovog Svjetskog centra za praćenje zaštite prirode, "[ovo] je stoga trenutak za slavlje."
Upravo ovaj postotak je, dodao je, "podsjetnik koliko još ima posla", ukazujući na sporazum iz 2022. kojim se države obvezuju na očuvanje 30% kopna i mora na Zemlji do 2030. Kako bi se postigao cilj, područje veličine Indijskog oceana mora biti zaštićeno u sljedeće četiri godine, rečeno je iz UNEP-a.
Nadzor nad zaštićenim područjima također je izazov, kao što je istaknuto u novom izvješću koje otkriva kako britanska morska zaštićena područja pljačkaju industrijske koćarice. “Ključno je da se novim i postojećim područjima učinkovito upravlja kako bi se postigli pozitivni rezultati za ljude i prirodu”, dodao je Ash.
2. Pad stope terorističkih napada
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih terorističkim napadima pao je 2025. godine na najnižu razinu u posljednjih 20 godina unatoč porastu napada na Zapadu.
To su barem podaci prema Globalnom indeksu terorizma Instituta za ekonomiju i mir (IEP). Utvrđeno je da su se smrtni slučajevi uzrokovani terorizmom prošle godine smanjili za 28%, odnosno na 5582 slučajeva, dok je broj napada smanjen za 22%, odnosno na 2944 slučaja.
Čak 81 država zabilježila je pad terorističkih napada dok je samo je 19 zemalja zabilježilo pogoršanje što je najniži broj u povijesti Indeksa.
Međutim, mnoge zemlje koje su zabilježile pogoršanje bile su na Zapadu, gdje je smrtnost od terorizma porasla za 280%. To je, kaže IEP, "u velikoj mjeri potaknuto antisemitizmom, islamofobijom i političkim terorizmom", a rezultat je radikalizma mladih.
Iako je IEP pozdravio "značajno" smanjenje globalnog terorizma, upozorio je da bi se"teško izboreni dobici i pozitivni podaci" mogli poremetiti zbog sukoba na Bliskom istoku.
3. Jeftine baterije omogućile su cjelodnevnu solarnu energiju održivom
Nova analiza sugerira da su brzi napredak u razvoju baterija i strmoglavi pad troškova omogućili su cjelodnevnu solarnu energiju održivom u najsunčanijim regijama svijeta.
Kritičari vjetra i sunca dugo su navodili njihovu kratkotrajnost kao razlog za nastavak izgaranja fosilnih goriva – argument koji izgleda sve slabiji kako se baterije poboljšavaju, a troškovi padaju.
Navodeći Indiju kao jednu od država koja je najviše profitirala takvim promjenama, analiza Embera, energetskog analitičkog centra, pokazala je da solarna energija i baterije već mogu zadovoljiti 90% potražnje za električnom energijom po "konkurentskoj" cijeni.
"Dramatičan napredak u razvoju baterija u posljednje dvije godine isporučio je dio koji nedostaje i pretvara sunčevu svjetlost u pouzdanu električnu energiju danju i noću", rekla je Kostantsa Rangelova, Emberova globalna analitičarka za električnu energiju.
Ovaj analitički centar pratio je još jednu državu sa sunčanom klimom, Kaliforniju. 29. ožujka, baterije su dale prijavljenih 12,3 GW električne energije u državnu mrežu – što je oko 43% ukupne potražnje. Podržavatelji su rekli da je to označilo "točku zaraze" baterijama koje će "prepraviti tržišta električne energije".
4. Pozitivan stav može smanjiti rizik od demencije
Optimizam bi mogao smanjiti rizik od demencije za oko 15%, pokazalo je istraživanje pod vodstvom znanstvenika iz SAD-a, pridodajući sve većem broju dokaza koji povezuju pozitivan stav s poboljšanim zdravstvenim ishodima.
Istraživači su proučavali 9.071 "kognitivno zdravu" osobu u posljednjih 14 godina. Na početku studije, sudionici (koji su imali prosječnu dob od 73 godine) ispunili su testove "životne orijentacije" kako bi procijenili svoje gledište na budućnost. Njihovo zdravlje potom je praćeno tijekom 14 godina.
Sveukupno, trećina sudionika razvila je demenciju. Istraživači su otkrili da su oni koji su pokazali više optimizma također pokazali manji rizik od razvoja demencije tijekom razdoblja praćenja. Svako povećanje od šest bodova na "ljestvici optimizma" studije povezano je s 15% nižim rizikom.
Drugi čimbenici, priznaju istraživači, mogli bi biti u igri budući da je veći optimizam povezan s višim razinama tjelesne aktivnosti i nižom stopom pušenja.
"Identificiranje optimizma kao zaštitnog psihosocijalnog čimbenika naglašava potencijalnu vrijednost optimizma u podržavanju zdravog starenja", zaključuje studija. "Iako je optimizam složena konstrukcija i nije jasno kako bi se točno mogao prevesti u smislu budućih inicijativa za prevenciju demencije, ovo je zasigurno područje koje zaslužuje buduća istraživanja."
