Podaci s više od 2000 platnih kartica stanovnika Bosne i Hercegovine kompromitirani su i ponuđeni na prodaju na ilegalnom crnom tržištu Darkweba. Do masovnog odljeva povjerljivih financijskih podataka došlo je putem koordiniranih prevarantskih kampanja i lažnih internetskih stranica, na kojima se među ponuđenim paketima nalaze i kartice korisnika iz hercegovačkih mjesta poput Međugorja, Širokog Brijega i Bivoljeg Brda.
Sustavnom analizom skrivenih i teže dostupnih dijelova interneta, stručni tim CyberWings identificirao je velik broj kompromitiranih računa klijenata domaćih komercijalnih banaka. Prema službenim nalazima istrage, sigurnosni sustavi banaka nisu probijeni hakiranjem, već su podaci prikupljeni takozvanim phishing metodama. Korisnici su, vjerujući da uplaćuju legitimne naknade za poštarinu, carinu, nepostojeće kazne ili naručenu robu, sami unosili ključne parametre svojih kartica.
Kriminalne skupine najčešće izrađuju lažne platforme za elektroničku trgovinu koje izgledaju identično stvarnim stranicama te ih agresivno oglašavaju putem društvenih mreža nudeći nerealno niske cijene. Kada korisnik upiše ime i prezime, broj kartice, datum isteka i troznamenkasti CVV kod, podaci se automatski prosljeđuju serverima koje kontroliraju računalni prevaranti, otkriva istraživanje portala CAPITAL.
Metode krađe identiteta i mjere zaštite bankovnih računa
U nastavku donosimo ključna upozorenja stručnjaka o tome kako podaci završavaju na crnom tržištu te koje tehničke korake građani moraju poduzeti radi samozaštite: “Iza svakog broja na Darkwebu stoji konkretan građanin koji je u nekom trenutku ostavio podatke gdje ne bi trebalo ili je njegove podatke netko prikupio bez znanja i pristanka. Svaki podatak koji namjerno ili nesvjesno podijelite, bilo na lažnoj stranici, bilo na recepciji hotela, može završiti na mjestu na kojem ne želite da bude”, navode iz CyberWingsa za CAPITAL, upozoravajući da je problem izravan i ozbiljan za sve koji koriste kartice.
Stručnjaci posebno upozoravaju i na opasnosti fizičkog izlaganja plastičnih kartica. To uključuje situacije u kojima se kartica fotografira ili zapisuje radi rezervacije smještaja, kada se povjerljivi brojevi diktiraju telefonom ili kada se kartica predaje trećim osobama (poput konobara ili trgovaca) izvan vidokruga vlasnika.
Radi prevencije financijske štete, građanima se nalaže da provjeravaju točan naziv domene u adresnoj traci preglednika te da nipošto ne otvaraju poveznice iz sumnjivih SMS poruka ili e-mailova koji zahtijevaju hitne uplate manjih iznosa. Za sigurnu online kupnju preporučuje se isključivo korištenje virtualnih ili jednokratnih kartica, aktivacija SMS ili push obavijesti za svaku pojedinačnu transakciju, dok je u slučaju sumnje na kompromitaciju podataka potrebno odmah kontaktirati matičnu banku i podnijeti zahtjev za hitnu blokadu kartice.
