Tender za izborne tehnologije pod povećalom: otvaraju se dvojbe o transparentnosti procesa

U ponudi za nabavu izbornih tehnologija, konzorcij koji čine 
 Planet Soft iz Banje Luke, Katarina doo iz Mostara, Core doo iz Sarajeva i južnokorejska tvrtka Miru Systems  podnijeli su “najpovoljniju” ponudu za ovaj posao.

Tragom ove informacije, portal Vijesti.ba istražio je kronologiju procesa i otkrio dodatne detalje ovog natječaja, koji je od ključne važnosti za državu.

Nabava i implementacija biometrijskog sustava za autentifikaciju birača i skenera glasačkih listića ključna je tehnološka reforma izbornog procesa. Na natječaj su pristigle ukupno četiri ponude, sa širokim rasponom cijena i različitim rokovima isporuke.

Primljene ponude

Najvišu ponudu podnio je Provis iz Bijeljine, u iznosu od 104.110.500 KM plus PDV, s navedenim rokom isporuke od 180 dana i petogodišnjim jamstvom.

Ponuda koju je podnijela grupa ponuđača predvođena tvrtkom Planet Soft iz Banja Luke iznosi 57.707.261 KM plus PDV. Rok isporuke naveden uz ovu ponudu je 90 dana, a jamstvo pet godina.

Treću ponudu podnijela je tvrtka Artco Group sa sjedištem u Sarajevu. Prema medijskim izvješćima, njihova ponuda iznosi 79.791.281 KM (bez PDV-a), s rokom isporuke od 170 dana i petogodišnjim jamstvom.

Četvrtu ponudu podnijela je tvrtka Smartmatic doo Sarajevo. Njihova osnovna cijena ponude bila je 82.808.284 KM, ali ponuđen je i popust od nešto više od 8,2 milijuna KM.

Nakon popusta, konačna cijena ponude iznosi 74.527.455,84 KM, dok drugi izvori navode zaokruženu vrijednost od 74.527.455 KM. Ova ponuda uključuje rok isporuke od 139 dana i petogodišnje jamstvo. Neke od ovih ponuda također navode iznos kao „+ PDV“, dok druge izričito navode da je cijena bez PDV-a, što znači da će precizan financijski tretman biti jasan tek kroz službenu evaluaciju i dokumentaciju ugovornog tijela.

Sveukupno, ponude se kreću od oko 57,7 milijuna KM do oko 104,1 milijun KM, s primjetnim razlikama u rokovima isporuke od 90 dana do 180 dana.

Sljedeći koraci

Ključni sljedeći korak je službena procjena ispunjenja tehničkih zahtjeva i uvjeta natječaja, nakon čega bi trebalo biti jasnije koji ponuđači zadovoljavaju kriterije i kakav će biti konačni financijski okvir ugovora.

Prema informacijama koje imamo, najozbiljnije se razmatraju sljedeći ponuđači: Planet Soft iz Banja Luke, Katarina iz Mostara i Core iz Sarajeva, koji u ovom slučaju nude korejsku tehnologiju tvrtke Miru Systems, zatim Artco Group doo Sarajevo, koji u ovom postupku nudi izbornu tehnologiju od nekoliko američkih tvrtki i jedne njemačke tvrtke za implementaciju izbornih tehnologija, te Smartmatic doo Sarajevo, tvrtka koja je nedavno osnovana u Sarajevu krajem 2025. godine u razdoblju kada je raspisan natječaj za ovu nabavu, a koja je podružnica Smartmatic International Holding BV iz Nizozemske, dok je sjedište tvrtke u Londonu, Velika Britanija.

Postupak odabira po novim tehnologijama

Proces glasovanja korištenjem modernih izbornih tehnologija temelji se na kombinaciji papirnatog glasačkog listića i tehnoloških mehanizama za pouzdanu identifikaciju birača te bržu, kontroliranu obradu glasačkih listića. U ovom modelu birač zadržava temeljno pravo glasa na papirnatom glasačkom listiću, dok se tehnologija koristi za smanjenje rizika od zlouporabe, povećanje točnosti evidencije i ubrzanje utvrđivanja preliminarnih rezultata.

Po dolasku na biračko mjesto, birač prolazi kroz postupak biometrijske identifikacije.

Identitet birača provjerava se uvidom u osobni dokument, s mogućnošću očitavanja podataka s dokumenta, nakon čega birač daje biometrijski uzorak (otisak prsta) na uređaju. Uređaj provjerava podudarnost između biometrijskih podataka i prethodno učitanog zapisa birača za određeno biračko mjesto. U slučaju uspješne identifikacije, birač se evidentira kao birač koji je glasao. Ako identifikacija nije moguća ili sustav signalizira nepravilnost, postupak se nastavlja prema pravilima i ovlaštenjima biračkog odbora, uz evidentiranje događaja.

Nakon potvrđene identifikacije, ovlašteni član biračkog odbora izdaje biraču odgovarajući glasački listić ili glasačke listiće. Birač zatim prelazi na tajno glasanje, označava svoj izbor na papirnatom glasačkom listiću u skladu s uputama i stavlja glasački listić u omot ili mapu radi zaštite tajnosti prije nego što pristupi uređaju za skeniranje.

Glasački listići namijenjeni su za obradu optičkim uređajem za skeniranje integriranim u glasačku kutiju ili spojenim na nju na način koji osigurava fizičku kontrolu i integritet procesa. Uređaj prvo provjerava autentičnost glasačkog listića, uključujući provjeru sigurnosnih značajki (npr. QR kod ili druge zaštite), čime se smanjuje mogućnost ubacivanja nevažećih ili neautentičnih glasačkih listića.

Uređaj zatim skenira glasački listić i koristi optičko prepoznavanje oznaka (OMR) kako bi pročitao izbor birača i klasificirao ga kao važećeg ili nevažećeg u skladu s unaprijed definiranim pravilima i dizajnom glasačkog listića.

Zabilježeni rezultati automatski se tabelarno prikazuju na biračkom mjestu, a sustav održava agregirane podatke o glasovima po opcijama, kao i ukupan broj obrađenih glasačkih listića i broj nevažećih glasačkih listića. Iz razloga tolerancije grešaka i integriteta, podaci se pohranjuju na način koji omogućuje oporavak i naknadnu provjeru. Istovremeno, fizički glasački listić se nakon uspješnog skeniranja ubacuje u glasačku kutiju, čime se održava papirnati trag kao osnova za naknadne kontrole, provjere ili eventualna ponovna brojanja.

Na početku izbornog dana u sustavu se provodi postupak otvaranja biračkog mjesta, a po potrebi se generira i nulto izvješće radi potvrde početnog stanja (npr. poništeni brojači). Tijekom izbornog dana uređaji su dizajnirani za rad u kontroliranom načinu rada, s naglaskom na smanjenje rizika od neovlaštenog pristupa i neplanirane komunikacije.

Nakon završetka glasovanja provodi se postupak zatvaranja biračkog mjesta, nakon čega sustav generira konačna izvješća sa sumarnim rezultatima i pratećim podacima (npr. broj obrađenih glasačkih listića, broj nevažećih glasačkih listića i druge kontrolne informacije). Ova izvješća birački odbor koristi za provjeru i dokumentiranje rezultata na biračkom mjestu.

Elektronički prijenos preliminarnih rezultata u središnji sustav planiran je nakon zatvaranja biračkog mjesta. Prijenos se provodi putem sigurnog komunikacijskog mehanizma (npr. posebnog terminala ili kontroliranog mobilnog prijenosa), uz primjenu mjera integriteta podataka i sigurnosti (provjera, šifriranje i snimanje). Na taj način omogućuje se brža dostupnost preliminarnih rezultata, uz zadržavanje papirnatih glasačkih listića kao primarnog materijalnog dokaza izborne volje birača.

Primjenom modernih izbornih tehnologija, planirani proces glasovanja zadržava papirnati glasački listić i tajnost izbora kao temeljna načela, dok biometrijska identifikacija i optičko skeniranje doprinose većoj pouzdanosti identifikacije birača, smanjujući mogućnost nepravilnosti, ubrzavajući obradu glasova i jačajući mehanizme kontrole i revizije kroz kombinaciju digitalnih zapisa i fizičkog papirnatog traga.

Ovaj izborni proces izričito ovisi o ažurnoj bazi podataka birača, čiji će se podaci pohranjivati ​​na biometrijskim uređajima na biračkim mjestima, kao i na papirnatim glasačkim listićima koje birači ispunjavaju. Važno je naglasiti da je potrebno da svaki glasački listić, kada se ubaci kroz skener, bude skeniran i zabilježen na način koji omogućuje naknadnu provjeru, uključujući pohranjivanje skenirane slike i pripadajućih zapisa u središnjem sustavu SIP-a BiH. To bi značajno smanjilo mogućnost manipulacije tijekom brojanja, poput naknadnog dodavanja glasova određenim političkim subjektima ili proizvoljnog proglašavanja glasačkih listića nevažećima, odnosno promjene rezultata u korist određenih političkih subjekata.

Pilot projekti

U sklopu Lokalnih izbora 2024. godine, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) provelo je četiri pilot projekta s ciljem testiranja uvođenja novih izbornih tehnologija u stvarnim uvjetima. Većina projekata provedena je uz podršku donatora, pri čemu su donatori provodili postupke nabave, dok je SIP bio nositelj procesa i korisnik rješenja.

Prvi pilot, koji je podržala Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini, odnosio se na autentifikaciju birača i prijenos rezultata s biračkih mjesta. EU je bila ugovorno tijelo i financijer, a tvrtke iBusiness i UNIS Telekom navedene su kao izvođači radova, odgovorni za isporuku hardvera i integraciju sustava s postojećom infrastrukturom CEC-a i IDDEEA-e.

Drugi pilot, u okviru projekta USAID SEI, uključivao je optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića na 145 biračkih mjesta u sedam izbornih jedinica. Javni poziv za nabavu objavio je Democracy International u ime USAID-a, a u završnom izvješću CEC-a navodi se da su analiza i evaluacija provedene i na temelju postizbornog pregleda „USAID/Smartmatic“, što potvrđuje uključenost tvrtke Smartmatic u ovaj pilot.

Treći pilot se odnosio na biometrijsku identifikaciju birača u Brčko Distriktu. Projekt je koordinirala Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, koja je osigurala opremu i obuku, a u izvješću CEC-a navodi se da je Smartmatic odabrani izvođač radova.
Četvrti pilot – video nadzor na 10 biračkih mjesta u Zenici, Sarajevu, Banjoj Luci, Istočnom Novom Sarajevu i Vlasenici – financiran je iz proračuna CEC-a. Vrijednost nabave iznosila je 29.652 KM s PDV-om, a dobavljač nakon javne nabave bio je Artco Group doo Sarajevo.

Pilot projekti predstavljaju testnu fazu za eventualno šire uvođenje izbornih tehnologija, s različitim modelima financiranja i implementacije putem međunarodnih partnera i domaćih institucija.

Izvođač radova i tehnologija

U prethodnom izvješću CEC-a navodi se da je za potrebe Pilot projekta 3 Misija OESS-a u BiH koordinirala suradnju između CEC-a i IDDEEA-e, isporučila uređaje za identifikaciju, te da je odabir izvođača radova i troškove osigurao međunarodni donator, dok je provedba upravljana putem Misije OESS-a. U istom dokumentu CEC navodi da je “izvođač radova kojeg je odabrala Misija OESS-a u BiH bila tvrtka Smartmatic”. U periodičnom izvješću CEC-a navodi se da je 02.10.2024. Misija OESS-a izvršila službenu primopredaju opreme kupljene za Pilot projekt 3 CEC-u, a u izvješću se navodi i količina uređaja, da su predstavnici Smartmatica sudjelovali u prezentacijama i testiranju te da je dogovoreno da će Smartmatic pripremiti tehničke i sigurnosne specifikacije koje će biti dostavljene CEC-u “putem OESS-a”.

Smartmatic se spominje i u Pilot projektu 2, gdje CEC navodi da je, u okviru javnog poziva koji je objavio Democracy International kao provoditelj USAID SEI projekta, tvrtka Smartmatic odabrana kao ponuditelj koji je ispunjavao uvjete, te da su USAID/SEI i Smartmatic bili uključeni u testiranje i obuku.

Novi detalji

U sljedećem tekstu donosimo detalje o studijskom posjetu koji je organizirala Misija OESS-a, što je bio pravi fokus posjeta, kakve veze s tim ima gruzijski model i koja je tvrtka u fokusu priče.
Poseban segment bit će posvećen pripremi tehničkih specifikacija i natječaja u BIH, angažmanu konzultantske tvrtke te ulozi profesora.

Dolazimo i do ključnog pitanja: Tko kontrolira izborni sustav – institucija ili dobavljač? Razgovaramo o važnosti izvornog koda, riziku modela, mogućnosti neovisne revizije, kontroli nad nadogradnjama i zaštiti podataka birača.