Savezna agencija za zapošljavanje sažela je 2025. kroz milijune poticaja, ali slika na terenu otkriva duboke probleme. Uvozimo radnu snagu, a domaći radnici biraju ili otići ili biti potpuno pasivni.
Zbog nedostatka domaćih radnika u ključnim sektorima, samo u Federaciji izdano je 3700 radnih dozvola strancima. Dok gospodarstvo ovisi o radnicima iz Azije i Afrike, domaći radnici i dalje gledaju prema granici.
Dok obitelji šalju djecu zbog korupcije i lošeg životnog standarda, domaće tržište je u kaosu. Vozači i građevinski radnici čine 60% onih koji odlaze, dok Agencija za rad BiH ističe da veliki dio raspoložive radne snage kod kuće uopće ne želi raditi. Agencija vodi dva programa zapošljavanja u inozemstvu, za Sloveniju i Njemačku.
“Imamo ta dva nekada top zanimanja zbog odlazaka, oko 60% izdanih dozvola, to su vozači i radnici u građevinskom sektoru. Što se tiče Njemačke, u 2025. godini imali smo samo 64 potpisana ugovora o radu, što je 71% manje nego prethodne godine“, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Iako je broj službenih ugovora za Njemačku pao za čak 70% u 2025. godini, to nije znak oporavka, već dokaz da domaće tržište više nema kome ponuditi, ni sebi ni drugima. Popis deficitarnih zanimanja je dug, a najteže ih je pronaći obrtnike.
“Prodavač, trgovac, krojačica, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici, skladištari, kuhari, zavarivači, stolari, zatim zanimanja koja su zapravo obrtnička zanimanja“, rekla je Helena Lončar – ravnateljica FZZZ-a.
Pitanje je tko će u budućnosti obavljati te poslove, jer prema statistikama Agencije za zapošljavanje BiH formalno imamo tisuće nezaposlenih osoba koje bi mogle popuniti praznine, međutim, stvarnost je nešto drugačija.
“Imamo 50% ljudi koji u anketi jasno kažu da ih posao ne zanima. Od čega žive, doznaka iz inozemstva, neke socijalne pomoći ili nekog drugog oblika gospodarstva, ne znamo, ali to je glavni problem našeg tržišta rada. Specifičan slučaj za vozače, imamo preko 3000 različitih vozača, kada bismo pogledali sve profile, bilo bi možda 7000 nezaposlenih, a zanimanje je vrlo traženo i prilično dobro plaćeno, ali dođete u situaciju da poslodavac traži ljude, ali od 7000 ljudi ne može pronaći nijednog“, objasnio je Pupić.
BiH je postala zemlja koja živi od doznaka iz inozemstva i sive ekonomije. Dok država obrazuje ljude za izvoz, prave rupe u gospodarstvu nastavit će popunjavati uvozni radnici, jer lokalni obrtnici ovdje odavno nisu prva opcija.
