Sud u Banjoj Luci odlučuje može li Dodik ostati predsjednik SNSD – a

Osnovni sud u Banjoj Luci zaprimio je akt Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u kojem je dostavljeno pismo sutkinje Suda BiH Sene Uzunović sa presudama protiv bivšeg predsjednika RS, u kome se navodi da Milorad Dodik ne može obavljati niti funkciju predsjednika stranke.

U svom odgovoru, Osnovni sud u Banjoj Luci naveo je da je predmet dodijeljen u rad postupajućem sudiji.

“Sud će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima. Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu”, naveli su iz Osnovnog suda.

Sutkinja Sena Uzunović je u svom dopisu CIK-u koji je zaprimljen 20. listopada upozorila da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. lipnja 2025. godine, te da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost ili posao. Dodik je i dalje na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Uzunović je u svom dopisu istaknula i da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na “prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu financiranja istog”. Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.

Centralna izborna komisija je potom saopćila da je dopis sutkinje Uzunović, skupa sa presudama u predmetu “Milorad Dodik”, proslijeđen Osnovnom sudu u Banjoj Luci na “eventualno postupanje”, kao i Okružnom javnom tužiteljstvu u Banjoj Luci, jer CIK ne registrira političke stranke i ne vodi registar političkih organizacija.

“To je nadležnost Osnovnog suda prema sjedištu političke organizacije”, naveli su ranije.

Dodik je početkom kolovoza pravosnažnom presudom proglašen krivim da je, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina. Zatvorsku kaznu je kasnije zamijenio novčanom.

Osim sutkinje Uzunović kao pojedinca, Sud BiH nije slao zvanična dodatna pojašnjenja Apelacionog vijeća.

Izvor: radiosarajevo.ba