|Urednik
Ekstremna suša prijeti poljoprivredi i novom rastu cijena hrane. Ima li FBiH dovoljno robnih rezervi za zaštitu građana od poremećaja na tržištu?
SARAJEVO – Dok ekstremne temperature i dugotrajna suša već ostavljaju ozbiljne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini, sve glasnije postaje pitanje koje se ne tiče samo poljoprivrednika, nego svakog građanina:
hoće li novi udar na proizvodnju značiti i novi udar na cijene hrane?
Poljoprivrednici upozoravaju na propadanje kukuruza, voća i povrća, probleme u stočarstvu i pad proizvodnje mlijeka. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, situaciju je ocijenio gotovo kritičnom.
U Republici Srpskoj poljoprivrednici također upozoravaju na katastrofalne posljedice suše. Prema riječima predsjednika Skupštine Saveza poljoprivrednika RS Miše Maljčića, čak je oko 90 posto kukuruza na pojedinim područjima potpuno isušeno.
A posljedice se već prelijevaju na širu priču o cijenama.
Manje domaće proizvodnje – veća ovisnost o uvozu
Bosna i Hercegovina značajan dio hrane osigurava uvozom. Kada domaći proizvođači zbog suše izgube prinose, povećava se potreba za uvozom upravo u trenutku kada se i na europskom tržištu bilježe problemi s proizvodnjom.
Globalno tržište već pokazuje prve posljedice vremenskih nepogoda. Prema podacima koje prenosi Faktor, cijena šećera u srpnju porasla je 5,6 posto, a na rast su utjecali i dugotrajna suša u Europskoj uniji te nepovoljni vremenski uvjeti u drugim dijelovima svijeta.
Ako se smanji ponuda, a poveća cijena proizvodnje i uvoza, račun na kraju dolazi građanima.
I upravo zato pitanje robnih rezervi postaje mnogo važnije.
Ima li država čime intervenirati?
Federalna direkcija robnih rezervi nije institucija koja postoji samo formalno. Prema službenom opisu njezinih poslova, Direkcija je zadužena za formiranje i nabavu robnih rezervi, njihovo obnavljanje i korištenje, ali i za provođenje mjera radi intervencije na tržištu.
Drugim riječima, u trenutku ozbiljnog poremećaja opskrbe država bi trebala imati mehanizam kojim može intervenirati i ublažiti posljedice za tržište i građane.
Ali koliko je taj sustav danas spreman?
Tu odgovor nije osobito ohrabrujući.
Revizori upozoravali: zalihe za samo nekoliko dana
Ured za reviziju institucija u FBiH u izvješću o praćenju realizacije preporuka vezanih uz upravljanje robnim rezervama naveo je da su trenutne zalihe roba u većini direkcija bile minimalne i dostatne samo za nekoliko dana.
To nije podatak koji možemo zanemariti kada se istodobno suočavamo s klimatskim ekstremima i mogućim poremećajima u proizvodnji hrane.
Još je zanimljiviji podatak iz travnja ove godine.
Direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka tada je izjavio da Vlada FBiH još nije usvojila plan rada za 2026. godinu te da Direkcija čeka odluke Vlade kako bi znala što i kako dalje raditi.
Građani imaju pravo znati što država ima u zalihi
Upravo ovdje dolazimo do pitanja koje bi trebalo postaviti nadležnima.
Kolike su danas stvarne zalihe hrane u robnim rezervama FBiH?
Koliko ima pšenice, brašna, ulja, šećera, drugih osnovnih prehrambenih proizvoda i stočne hrane?
Koliko bi te zalihe mogle trajati u slučaju ozbiljnog poremećaja opskrbe?
I postoji li već sada plan za intervenciju ako zbog suše dođe do naglog rasta cijena?
Ne traži se od države da predvidi svaku sušu. Ali upravo zato postoje robne rezerve: da država ne reagira tek kada police počnu ostajati prazne, a građani shvate da su cijene osnovnih namirnica ponovno izvan njihova dosega.
Zaštita građana ne počinje na blagajni
U travnju je Federalno ministarstvo trgovine već govorilo o preventivnim mjerama za ublažavanje inflatornih pritisaka i zaštitu životnog standarda građana.
No zaštita potrošača ne može se svesti samo na kontrolu cijena i marži.
Ako domaća proizvodnja bude ozbiljno smanjena, a europsko tržište također bude pogođeno sušom, država mora imati strategiju opskrbe, a ne samo strategiju reagiranja na već nastalo poskupljenje.
Jer cijena hrane nije samo ekonomsko pitanje.
To je pitanje sigurnosti građana.
I zato bi javnost danas trebala dobiti vrlo jednostavan odgovor:
Ako suša uništi dio ovogodišnje proizvodnje, što točno imamo u robnim rezervama i koliko dugo država može zaštititi građane od poremećaja na tržištu hrane?
Ako je odgovor da su zalihe dostatne za samo nekoliko dana, onda pitanje više nije hoće li suša biti problem.
Pitanje je koliko će građane koštati njezine posljedice.
