⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Studentska lista želi kraći radni tjedan uz iste plaće

Studentska lista želi kraći radni tjedan uz iste plaće

Klix
|Urednik

Četiri radna dana uz punu plaću, veće naknade za rad nedjeljom i jača zaštita zaposlenih – dio su prijedloga Studentske liste u Srbiji. Istodobno se u Bosni i Hercegovini ponovno otvara pitanje rada nedjeljom. Dva različita pristupa istom pitanju: treba li radnicima omogućiti više slobodnog vremena ili se radni tjedan i dalje prilagođavati potrebama tržišta i poslodavaca?

Studentska lista u Srbiji u svom programu "Rad i socijalna pitanja" predlaže mogućnost četverodnevnog radnog tjedna od 32 sata bez smanjenja plaće, ugovor na neodređeno vrijeme nakon 12 mjeseci rada te veće bonuse za noćni rad, prekovremeni rad i rad nedjeljom.

U programu se navodi da važeće radno zakonodavstvo ne štiti dovoljno zaposlenike, posebno one koji rade izvan tradicionalnog radnog odnosa, te da se kršenja radnih prava rijetko kažnjavaju. Lista također najavljuje odustajanje od privlačenja investicija na štetu jeftine radne snage.

Četiri radna dana kao mogućnost, a ne obveza
Četverodnevni radni tjedan ne bi bio obavezan. Poslodavci koji se odluče za takav model mogli bi organizirati rad od četiri dana i 32 sata, a radnici bi zadržali postojeću plaću.

Prekovremeni rad bi ostao ograničen na osam sati tjedno i ukupno 12 sati dnevno, kako je već propisano Zakonom o radu, ali svaki sat prekovremenog rada morao bi se evidentirati i platiti. Radnici bi dobili svoj raspored rada najmanje sedam dana unaprijed, a uvelo bi se i pravo da ne odgovaraju na poslovne zahtjeve nakon radnog vremena.

Ugovori na određeno vrijeme, maksimalno do godinu dana
Privremeni rad bio bi ograničen na 12 mjeseci, s najviše četiri ugovora s istim radnikom za isti posao. Zamjena odsutnog radnika mogla bi trajati najviše 36 mjeseci. Za radnika čiji ugovor istječe dok je na bolovanju, ugovor bi se produžio do povratka na posao.

Sporazumni raskid ugovora potpisan pod prisilom bio bi ništavan, a nakon proglašenja tehnološkog viška, poslodavac ne bi smio zaposliti drugog zaposlenika na istom radnom mjestu šest mjeseci.

Topli obrok, džeparac i naknade
Topli obrok iznosio bi najmanje 10 posto prosječne plaće poslodavca, ali ne manje od 20 posto minimalne plaće, a naknada za godišnji odmor iznosila bi najmanje jednu prosječnu plaću poslodavca.

Predloženi dodaci osnovici su najmanje 150 posto za rad blagdanom, 110 posto za rad nedjeljom, po 50 posto za noćni i prekovremeni rad, 30 posto za rad u smjenama i 26 posto za terenski rad. Prošli rad iznosio bi najmanje 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, bez obzira na poslodavca.

Bolovanje bi se plaćalo najmanje 75 posto prosjeka u prvih 30 dana, a poslodavci bi morali objaviti raspon plaća u oglasima.

Roditelji, štrajk i mirovine
Svaka žena koja je radila prije trudnoće imala bi pravo na porodiljni dopust, bez obzira na vrstu ugovora, a očevi bi dobili tri mjeseca dopusta nakon rođenja djeteta. Obavijest o štrajku skratila bi se na dva dana, a prag reprezentativnosti sindikata smanjio bi se na pet posto.

Mirovine bi se usklađivale dva puta godišnje, a uvela bi se socijalna mirovina za građane starije od 65 godina bez dovoljnog staža. Ukinule bi se kazne za prijevremeni odlazak u mirovinu nakon 65. godine života za one s najmanje 42 godine efektivnog staža.

Sve navedeno trenutno je prijedlog Studentske liste, a za provedbu bi bile potrebne izmjene zakona.