Brojke jasno ilustriraju ovaj apsurd:
-2006. godine BiH je imala 2.734.287 registriranih birača,
-2016. godine taj broj raste na 3.263.906,
-Danas je SIP zaključio popis s čak 3.408.517 osoba s pravom glasa.
Više birača nego stanovnika?
Prema službenim procjenama Agencije za statistiku BiH za 2024. godinu, u zemlji živi oko 3.412.000 stanovnika, iako neovisni analitičari tvrde da je ta brojka na terenu znatno manja. Kada se od tog broja odbije oko 700.000 maloljetnih osoba (što je trećina populacije prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH), dolazi se do zaključka da na papiru ima više birača nego punoljetnih stanovnika.
Stvarnu demografsku sliku nemoguće je precizno utvrditi jer je posljednji popis stanovništva proveden davne 2013. godine, kada je evidentirano 3.531.159 građana.
Hoće li nove tehnologije zaustaviti zlouporabe?Politička analitičarka Tanja Topić ističe kako je ovaj golemi nesklad godinama budio opravdanu sumnju u regularnost izbora.
"Na prošlim izborima imali smo slučajeve gdje su 'glasovali' davno umrli građani. Osobe koje ne izlaze na izbore, kao i dijaspora, bili su izvrstan materijal za manipulacije. Ipak, uvođenjem novih tehnologija na biralištima, taj prostor za zlouporabe sada je znatno smanjen“, izjavila je Topić za Nezavisne novine.
S druge strane, politologinja Dragana Delić naglašava kako građani moraju imati potpuno povjerenje u točnost podataka na kojima se temelje izborne procedure.
„Sasvim je opravdano pitati koliko su popisi ažurni. Iako popis birača uključuje i ljude izvan domovine, što je veći jaz između demografske stvarnosti i popisa, to je veća potreba za institucionalnim objašnjenjem i transparentnošću“, upozorava Delić.
Glasovanje u inozemstvu
Dok se zemlja priprema za predstojeće opće izbore koji će se održati 4. listopada, SIP BiH je potvrdio da pravo glasa izvan granica države ima 48.078 registriranih birača.
Od tog broja, velika većina (45.457) glasovat će putem pošte, dok će 2.621 birač svoje pravo moći iskoristiti osobno, u jednom od 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava i počasnih konzulata diljem Europe i svijeta – uključujući gradove poput Zagreba, Rijeke, Beča, Münchena, Frankfurta, Stuttgarta i Berlina.