⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Situacija na tržitu naftnih derivata u Srbiji, unatoč američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, još ne izgleda dramatično, ali bi uskoro mogla prouzročiti postupno zatvaranje petine benzinskih crpki u zemlji, pišu u srijedu beogradski mediji.
Sankcije ureda američkog ministarstva finansija (OFAC) ruskom energetskom sektoru, uvedene početkom godine, za rusko-srpsku kompaniju su na snazi od 9. listopada i nema naznaka da će NIS dobiti licencu kojom bi osigurao dotok sirove nafte naftovodom Janaf ili drugim izvorima.
Američki dužnosnici su dosad više puta upozoravali službeni Beograd da ne žele rusko vlasništvo (56,15 posto) koje “treba biti – nula”, ali ni uz više odgoda primjene sankcija tijekom posljednjih devet mjeseci to se nije dogodilo, unatoč “šetnji dionica” među kćerkama-firmama koje nisu pod udarom sankcija.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je u utorak da Rusi ne žele prodati svoj udio u kompaniji, ustvrdivši kako “nije riječ o novcu, već o politici”.
U međuvremenu se pregovaralo o mogućnosti da ruska strana proda većinski paket čime bi se izbjegle sankcije, ali dogovor nije postignut. Rafinerija NIS-a u Pančevu je, poslije višednevnog održavanja sustava, jučer počela proces obustave i gašenja do minimima održivosti tako da rafinerijski sustav bude spreman za start “čim se za to steknu uvjeti” i dobije potvrda o raspoloživosti sirove nafte, čiji dotok dominatno ovisi o isporuci Janafovim cjevovodom.
Srbijanske vlasti odlučile su održati platni promet s NIS-om do kraja ovog tjedna, uz rizik države da tzv. sekundarne sankcije utječu na platni promet domaćih banaka.
Prema službenim podacima, NIS upravlja s oko 20 posto benzinskih crpki u Srbiji, ali od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu, što znači da prodaje više goriva nego svi drugi. Suvlasnik NIS-a je i država Srbija (29,87 posto), a dionice posjeduju i građani, sadašnji i bivši djelatnici i drugi manjinski dioničari.
Negativan rasplet situacije mogao bi dovesti do postupnog zatvaranja NIS-ovih i Gazpromovih crpki – 356 od ukupno 1520 u cijeloj Srbiji.
Sankcije od 13. prosinca počinju vrijediti i za ruski LUKoil, pa će i on ostati bez opskrbe.
“Kad NIS potroši operativne zalihe na postajama mi im ne možemo davati iz pričuve, ni LUKoilu od 13. prosinca – onda bi cijela Srbija dobila sankcije”, rekao je u utorak Vučić.
Poručio je da će goriva biti – “ali na drugim benzinskim crpkama”.
Potraju li sankcije, Srbija se mora dodatno okrenuti uvozu naftnih derivata iz zemalja okruženja, što je skuplja opcija i zahtjeva dodatnu logistiku, pa stručnjaci upozoravaju da bi to mogao biti generator lančanih poskupljenja i inflacije, prenosi Hina.
Izvor: radiosarajevo.ba
U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više