Slučaj Kovačević ojačao ulogu konstitutivnih naroda u BiH

“akon presude Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević ništa u Bosni i Hercegovini više nije isto”, rekao je u podcastu Kružni tok ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.

Tijekom podcasta ministar je objašnjavao važnost presude i njezine posljedice na domaću politiku, posebno u dijelu koji se odnosi na konstitutivnost naroda, entitete i buduće modele izbornog zakona.

Što presuda kaže o entitetima i konstitutivnosti

“U slučaju Kovačević Sud je jasno rekao kako postojanje entiteta i konstitutivnost naroda nisu protivni Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Imate točke gdje kažu da možemo imati izbornih jedinica koliko želimo i da mogu biti asimetrične u Republici Srpskoj i Federaciji ukoliko je to potrebno da se poštuju ustavni kriteriji. Ono što Sud jasno kaže jest da svima moramo omogućiti pravo na kandidaturu”, rekao je Bunoza.

Dotaknuo se i odluke u predmetu Sejdić i Finci, navodeći kako je dio javnosti godinama zaključivao da ta presuda nužno vodi prema građanskom modelu države, no Veliko vijeće se ne slaže s tim.

”Mi smo često čuli da odluka u tom postupku dokazuje da moramo promijeniti sustav i da Bosna i Hercegovina mora biti građanska, ali Veliko vijeće se ne slaže s tim. Imamo Švicarsku koja ima kantone. Zato je odluka Kovačevića bila vrlo važna”, rekao je Bunoza.

Pritisci na tim BiH i uloga agentice Monike Mijić

Ministar je govorio i pritiscima s kojima se suočavao s Bosnom i Hercegovinom, a posebno agentica Monika Mijić.

”Dogodilo se nešto što se nikada nije dogodilo u Europi. Institucije Bosne i Hercegovine su rekle da ne žele surađivati ​​s nama te da nam neće dostaviti dokaze. Nas nekoliko je tada reklo: idemo pomoći Moniki. Kome ona smeta? Morala je ići sama, ministar Škobić i ja smo joj pomagali nositi velike spise, jeftini hotel, putne troškove, sve su to bili pokušaji opstrukcija s kojima smo se nosili”, rekao je Bunoza.

Kako je Kovačević obmanuo sud 

Na pitanje kako je Kovačević obmanuo Sud, Bunoza je iznio kronologiju događaja i naglasio da Europski sud za ljudska prava ne tolerira pokušaje dovođenja u zabludu.

”Europski sud ne trpi da ga se obmanjuje. Javnost je stekla dojam da je on obmanuo jer je nekad bio Hrvat, tužni građanin, ali to nije bilo u pitanju. U presudi Malog vijeća piše da aplikant nije pripadnik konstitutivnih naroda. Tada je Sudu poslan dopis sa stranice općine u Sarajevu gdje je gospodin Kovačević bio vijećnik i pisao je da je Hrvat po nacionalnosti. Kovačević tada ide u općinu i traži da se to promijeni, šalje Sudu dopis i kaže: agentica vas pokušava obmanuti”, rekao je Bunoza te nastavio:

“Profesionalac kao Monika Mijić zatražila je od općine podatak kada je on to mijenjao i kada je dobila informaciju proslijedila ju je Sudu. To je Sudu jako zasmetalo. Da je on rekao: ja sam bio Hrvat pa promijenio, ne bi smetalo Sudu, ali im je zasmetao pokušaj prijevare”, rekao je ministar.

Usporedna skupina

Bunoza je zaključio kako je za ishod bilo ključno to što Kovačević nije uspio dokazati usporednu skupinu, odnosno da je riječ o povredi individualnih prava.

“On nije mogao dokazati usporednu skupinu. Sud je to vidio kao kritiku jednog sustava. Kada je rekao da ne može iz Federacije glasati za predsjednika Republike Srpske, Sud ga je pitao tko to može u Federaciji i kad je rekao nitko, dokazao je da nema usporedne skupine i da nisu povrijeđena njegova individualna prava. On nije izravno pogođen”, zaključio je Bunoza.