|Redakcija
Bosna i Hercegovina nakon obilnih kiša u Hercegovini ulazi u razdoblje u kojem će glavni problem ponovno biti nedostatak vode. Meteorolog Nedim Sladić upozorava da zemlji, unatoč nedavnim oborinama, u proteklih nekoliko mjeseci nedostaje između 200 i 400 litara kiše po četvornom metru, a značajnije poboljšanje hidrološke situacije ne očekuje se ni u sljedećim danima.
Gostujući na N1, Sladić je potvrdio da je najopasniji dio vremenskog sustava koji je zahvatio Hercegovinu prošao. U većini tamošnjih gradova palo je između 40 i 70 litara kiše po četvornom metru, ali se sustav brzo premjestio prema Crnoj Gori i Albaniji. Zbog toga se obilne oborine nisu zadržavale nad istim područjima kao tijekom katastrofalnih poplava u listopadu 2024. godine. Zabilježeni su manji problemi, uključujući odron na području Jablanice, ali bez većih posljedica.
Sladić upozorava da nekoliko sati snažne kiše ne može nadoknaditi višemjesečni manjak oborina. Tlo je izrazito suho i teško upija velike količine vode u kratkom vremenu, pa obilni pljuskovi mogu izazvati bujične poplave, a istodobno ne pridonijeti dovoljno obnovi podzemnih zaliha.
Problem je posebno izražen u Bosni, gdje su vodostaji brojnih rijeka vrlo niski. Prema Sladićevoj procjeni, u sljedećih šest do sedam dana nema naznaka značajnijeg oporavka. Iako se povremene oborine očekuju, one bi trebale biti slabe i kratkotrajne.
Takvo stanje posebno zabrinjava zbog vodoopskrbe, među ostalim i na području Sarajevske županije. Meteorolog ističe da su za oporavak potrebne dugotrajnije i ravnomjernije raspoređene kiše koje će postupno natopiti tlo i omogućiti vodi da prodre u dublje slojeve.
Jedan od važnih čimbenika za stanje vodnih zaliha tijekom sljedeće godine bit će količina snijega tijekom zime. Sladić objašnjava da se postupnim topljenjem snježnog pokrivača u proljeće obnavlja vlaga u tlu i podzemnim zalihama, što je važno i za vodoopskrbu i za vegetaciju.
Zbog toga, naglašava, snijeg nije važan samo zbog zimskih uvjeta nego i zbog posljedica koje njegov izostanak može imati tijekom toplijih mjeseci. Dovoljne zalihe vlage u tlu mogu pridonijeti i smanjenju opasnosti od požara tijekom ljetnih suša.
Iako se u javnosti pojavljuju najave o mogućoj hladnoj i snježnoj zimi, Sladić smatra da je za takve zaključke prerano. Na zimske prilike utječe više čimbenika, uključujući stanje Atlantika, atmosfersku cirkulaciju, polarni vrtlog i temperature mora.
Govoreći o fenomenu El Niño, objasnio je da se u nekim slučajevima prvi dio zime povezuje s blažim vremenom i manjkom snijega, dok se kasnije mogu pojaviti hladnija razdoblja. Ipak, takvi obrasci nisu jamstvo da će se isti scenarij ponoviti ove godine.
Pouzdaniju procjenu, prema njegovim riječima, trebalo bi pričekati do kraja prve dekade studenoga, kada se očekuju novi izračuni za sezonsku prognozu. Takve prognoze daju naznake o mogućim odstupanjima temperature i oborina od prosjeka, ali ne mogu precizno predvidjeti vrijeme za svaki dan zime.
Nakon prolaznih slabijih oborina očekuje se stabilizacija vremena, uz više sunčanih razdoblja tijekom dana. Jutra bi mogla biti obilježena maglom u kotlinama i uz riječne tokove, a ugodni jesenski dani još nisu završeni.
Ipak, stabilnije vrijeme neće pomoći nadoknadi manjka vode. Sladić upozorava i na širi problem sve izraženijih klimatskih ekstrema, u kojima se duga sušna razdoblja izmjenjuju s kratkim, ali vrlo intenzivnim kišama.
Za Bosnu i Hercegovinu zato nije važno samo koliko će ukupno kiše pasti, nego i kako će oborine biti raspoređene tijekom godine. Ravnomjernija kiša i dovoljne zimske snježne oborine ključne su za obnovu podzemnih zaliha i smanjenje rizika od suše u mjesecima koji slijede.
