Škobić i Sitarski- Europske odluke slomile nade za građansku BiH

Nedavne odluke Europskog suda za ljudska prava, uključujući odbijanje dijela žalbi u slučajevima “Kovačević” i “Begić”, te jasni stavovi Vijeća Europe označili su konačni kraj višegodišnjih pokušaja pravnog demontiranja ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine. Ovi događaji, kako je istaknuto u emisiji “Fokus” RTV Herceg-Bosne, potvrdili su da ustav naroda ostaje neupitni temelj države, dok su unitarne težnje sarajevske politike doživjele pravni i politički debakl

Savezni ministar pravosuđa Vedran Škobić i analitičar Milan Sitarski iz Instituta za sociopolitička istraživanja (IDPI) razgovarali su s urednikom i voditeljem Juricom Gudeljeom o aktualnoj političkoj situaciji, pravnim bitkama pred europskim sudovima i perspektivama za izbornu 2026. godinu.

Slom pravne agresije protiv Ustava

U svojoj analizi, ministar Škobić istaknuo je da odbijanje žalbi pred Europskim sudom za ljudska prava ne treba promatrati kao izolirani incident, već kao potvrdu kontinuiteta koji je započeo presudom u slučaju “Kovačević”. Prema njegovim riječima, Sud u Strasbourgu jasno je zaustavio pokušaje pojedinih političara iz Sarajeva da iskoriste europske pravosudne institucije za rušenje Ustava Bosne i Hercegovine. Škobić je pojasnio da je dugogodišnji narativ o “građanskoj Bosni i Hercegovini”, koji je agresivno nametnut, zapravo imao za cilj ukidanje mehanizama zaštite konstitutivnih naroda.

Nadalje, ministar je naglasio da se presude poput one u slučaju “Sejdić-Finci” godinama pogrešno tumače. Pojasnio je da se te presude odnose isključivo na pasivno pravo glasa – mogućnost da se bilo tko kandidira za dužnost – a ne na redefiniciju Doma naroda ili brisanje izborne jedinice. Škobić je istaknuo da je tijekom nedavnih razgovora u Strasbourgu potvrđeno da Dom naroda i koncept izborne jedinice nisu u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, te da europska pravna praksa prepoznaje i prihvaća specifičnosti složenih država poput BiH. Time je, smatra Škobić, uništen mit da je Daytonski sporazum anomalija koju Europa želi ukinuti pod svaku cijenu. Nadovezujući se na pravni aspekt, Milan Sitarski je ocijenio da je priča o građanskoj državi zapravo bila “mega manipulacija” i svojevrsni zajednički pothvat na pravnoj razini koji je trajao desetljećima. Prema njegovom mišljenju, bošnjačke političke i pravne elite uspjele su stvoriti sinergiju s dijelom međunarodne zajednice, koristeći činjenicu da je BiH ispala iz primarnog fokusa svjetske javnosti. Međutim, Sitarski smatra da je to vrijeme prošlo. Upozorio je da su se međunarodne okolnosti promijenile i da se s BiH sada bave ozbiljniji analitičari koji razumiju njezinu bit, zbog čega je sve teže “prodati rog za svijeću”. Sitarski je zaključio da je bošnjačka politika zloupotrijebila diskriminaciju manjina ne da bi je eliminirala, već da bi je koristila kao alat za rušenje Ustava.

Majorizacija kao uzrok nestabilnosti

Tijekom emisije posebno je problematično bilo pitanje legitimiteta i većine Hrvata. Škobić je bio jasan u svom stavu da je nametanje političkih predstavnika jednom narodu glasovima drugog naroda, što je najočitije u fenomenu “Komšić”, čin koji duboko potkopava demokraciju. Slikovito je usporedio Ustav Bosne i Hercegovine sa suvlasništvom nad kućom, gdje nijedan od tri vlasnika ne može samostalno prodati ili srušiti kuću bez suglasnosti ostalih. Ta suglasnost, objasnio je, bit je konstitutivnosti koju unitaristi pokušavaju zaobići govoreći o blokadama.

Sugovornici su se osvrnuli i na ulogu Doma naroda, pri čemu je Škobić upozorio na apsurdnost Kluba ostalih u Federalnom parlamentu. Taj klub, umjesto da bude mjesto autentičnog predstavljanja nacionalnih manjina poput Roma ili Židova, pretvoren je u “još jedan bošnjački klub” ispunjen ljudima koji se ne žele nacionalno deklarirati, već služe za političke manipulacije. Prema ministrovim riječima, Schmidtove promjene u izbornoj noći 2022. izazvale su gnjev u Sarajevu upravo zato što su im iz ruku oduzele alat za potpunu kontrolu nad Domom naroda.

Analizirajući širi geopolitički kontekst, Sitarski je istaknuo da je Daytonski sporazum paradoksalno postao jači u današnjem multipolarnom svijetu nego što je bio u vrijeme američke dominacije. Objasnio je da više ne postoji jedna sila koja može nametnuti “Dayton 2” ili radikalnu reorganizaciju zemlje. U tom kontekstu, maksimalistički ciljevi – bilo da se radi o unitarizmu ili separatizmu – postaju opasni i neodrživi. Sitarski je upozorio bošnjačke elite da se trebaju odreći svojih snova o dominaciji, baš kao što su to morali učiniti i mnogo veći narodi kroz povijest, jer takva politika vodi samo do iscrpljivanja resursa i vremena bez ikakvog rezultata.

Skepticizam prema izborima 2026.

Govoreći o budućnosti i nadolazećim izborima 2026. godine, gosti nisu izrazili pretjerani optimizam oko postizanja domaćeg dogovora o Izbornom zakonu. Sitarski je naglasio da se u BiH “koeficijent zadruge” drastično smanjuje kako se izbori približavaju, te da se svako ustupanje tumači kao izdaja. Iako je međunarodna zajednica, posebno Vijeće Europe, počelo jasno detektirati nametanje hrvatskog člana Predsjedništva kao glavni uzrok krize i nepovjerenja, Sitarski smatra da je malo vjerojatno da će to rezultirati konkretnim reformama u izbornoj godini.

Izvor: Dnevnik.ba