Selektivna odgovornost u državnim institucijama: Redovne plaće, bez kazni

Više nije novost da sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH nisu održane jer nije bilo kvoruma ili da državni ministri u Vijeću ministara BiH nisu glasali. Nedolazak na sjednice na kojima se raspravlja o pitanjima koja ne odgovaraju određenoj političkoj strukturi odavno je uobičajena praksa državnih ministara, zastupnika i delegata. Kršenje kvoruma redovito se koristi kao sredstvo blokade. I nema sankcija. I plaće su redovite.

Šetnja oko zgrade

– Gospodin Nikola Špirić (drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH; nap. a) bio je jutros na sastanku, ali nije prisustvovao Kolegiju u 10 sati, rekao je predsjedavajući Doma naroda PS BiH Kemal Ademović nakon posljednje neuspješne sjednice, kojoj nisu prisustvovali delegati SNSD-a.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Dragon Čović, opravdao je svoj izostanak s propale sjednice nekoliko dana ranije. Trebala se raspravljati o zamjeni kadrova SNSD-a, pa smatra da je stvorena potpuno pogrešna percepcija da je netko blokirao rad Doma naroda?!

Neki državni ministri jednostavno ne dolaze na sjednicu kada je vrijeme za glasanje o točkama koje im se ne sviđaju. Bez obzira na poslovnik i propise koji precizno definiraju dužnosti i obveze, izabrani i imenovani dužnosnici nisu zainteresirani za njihov sadržaj. Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom, Vehid Šehić, ističe da Poslovnik jasno precizira kako se sjednice zakazuju i održavaju, te koje su obveze zastupnika i imenovanih dužnosnika.

-Postoje određene stvari koje se zloupotrebljavaju, a to je upravo kvorum. Pogotovo u Domu naroda, upozorava Šehić. Moramo razmisliti o utvrđivanju neke druge odgovornosti za neodgovorno ponašanje mnogih političara u BIH. I to nije samo na državnoj razini, upozorava Šehić.

Naglašava da nema političke odgovornosti, a dužnosnici privatiziraju svoje pozicije i više brinu o stranačkim interesima nego o građanima. Zakone koji bi to promijenili donose oni koji krše Poslovnik. Jedina i najučinkovitija sankcija, kada je riječ o zakonodavnoj vlasti, objašnjava naš sugovornik, bila bi da birači takve dužnosnike eliminiraju iz političkog života. A građani tu moć imaju na dan izbora. Međutim, upozorava Šehić, još uvijek nemamo slobodne i poštene izbore. Govoreći o državnim ministrima, Šehić upozorava da je nedolazak na sjednicu ili glasanje uobičajena praksa. Za Šehića su radnje kršenja kvoruma i blokiranja klasične zlouporabe službene dužnosti.

-Za razliku od izabranih i imenovanih dužnosnika, državni službenici i zaposlenici u institucijama BIH imaju jasno propisane obveze prisutnosti na poslu i sankcije za neopravdani izostanak, objašnjava Mladenka Hrkalo, predsjednica Sindikata Službe za poslove sa strancima. Ovaj državni službenik i voditelj Odjela za upravno-pravne poslove u Službi za poslove sa strancima također ističe da su u posljednje vrijeme svjedočili tome da poslodavci uvode sve rigoroznije oblike kontrole prisutnosti na poslu, što samo po sebi nije sporno, ali načini na koje se te kontrole provode u određenim institucijama često izlaze izvan okvira Zakona o zaštiti osobnih podataka.

– Poseban problem predstavlja činjenica da se takve evidencije selektivno tretiraju i najčešće primjenjuju isključivo na niže rangirane državne službenike i namještenike, dok više rangirani rukovoditelji i imenovane osobe u praksi nemaju problema s izlascima tijekom radnog vremena, upozorava Hrkalo i naglašava da iako postoje Poslovnici za domove, uključujući i Kodeks ponašanja zastupnika i delegata PS BiH, odredbe su izrazito blage.

Lakša ozljeda

– Prema članku 22. Kodeksa, čak tri neopravdana izostanka sa sjednica domova, odbora i radnih tijela tijekom kalendarske godine tretiraju se samo kao manji prekršaj. Zasad javnosti nije poznato da je ikada pokrenut postupak zbog kršenja Kodeksa, iako bilo koji član PS BiH može podnijeti prijavu, ističe naš sugovornik.

Svjedočimo neodgovornom ponašanju pojedinih delegata i zastupnika koji ne prisustvuju sjednicama, svjesno blokiraju rad i sprječavaju donošenje odluka, a sve to bez ikakvih stvarnih posljedica, kaže Hrkalo.

Zapanjujuće je, naglašava, da se za utvrđeni prekršaj mogu izreći samo tri mjere: pismena opomena, novčana kazna i javna opomena s objavom u medijima.- Sve to dodatno pojačava dojam da su pravila odgovornosti u institucijama BIH postavljena selektivno, da su državni službenici podložni strogim kontrolama i riziku od gubitka posla, dok su politički dužnosnici praktički izuzeti od bilo kakve stvarne odgovornosti, a posljedice njihovog neodgovornog ponašanja su nesagledive, zaključuje Hrkalo.

izvor: Oslobođenja.ba