|Redakcija
Schmidt, koji funkciju visokog predstavnika obnaša od kolovoza 2021. godine, 12. svibnja objavio je da podnosi ostavku, navodeći kako je riječ o osobnoj odluci. No u novom intervjuu priznao je da su odnosi sa SAD-om ipak imali određenu ulogu u toj odluci.
Priznao je da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država djelomično utjecao na njegovu odluku da prije vremena napusti dužnost.
U razgovoru za njemački list Augsburger Allgemeine, Schmidt je izjavio kako je iz Washingtona dolazio „ogroman i neočekivan pritisak“, iako tvrdi da ne zna kakav je osobni stav američkog predsjednika Donalda Trumpa o cijelom pitanju.
Dodao je kako nije želio da institucija visokog predstavnika bude dodatno narušena raspravama i političkim pritiscima čiju pozadinu, kako tvrdi, ni sam ne razumije u potpunosti.
Prema pisanju njemačke novinske agencije DPA, pritisci na Schmidta mogli bi biti povezani i s energetskim projektima u Bosni i Hercegovini koje je podržavao Milorad Dodik. Riječ je o projektima plinskih elektrana i plinovoda iza kojih navodno stoje poslovni krugovi bliski Donaldu Trumpu, uključujući i plinovod iz Hrvatske prema BiH. Schmidt je poručio da nikada nije bio protiv tog projekta te naglasio da je cilj plinovoda smanjenje ovisnosti BiH o ruskom plinu i nafti, što je ranije podržavala i Europska unija.
Funkcija visokog predstavnika jedna je od najmoćnijih međunarodnih pozicija u Bosni i Hercegovini a ured visokog predstavnika zadužen je za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma te raspolaže ovlastima za nametanje zakona i smjenjivanje dužnosnika. Tijekom svog mandata Schmidt je poništio više zakona koje je usvojila Republika Srpska, uz obrazloženje da predstavljaju prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Izjava Christiana Schmidta o pritiscima iz SAD-a dodatno je otvorila pitanja o međunarodnom utjecaju na političke procese u Bosni i Hercegovini. Njegova ostavka dolazi u trenutku pojačanih političkih napetosti i rasprava o energetskim projektima i budućnosti međunarodne uloge u BiH.
