Predsjednik HRS-a Slaven Raguž održao je sastanak s predstavnicima Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), koji pripremaju izvješće o napretku Bosne i Hercegovine na europskom putu. U svom obraćanju Raguž je iznio niz oštrih političkih ocjena o trenutnom ustavno-pravnom i institucionalnom uređenju BiH, kao i o ulozi međunarodnih institucija u zemlji.
Izjavu Slavena Raguža prenosimo u cijelosti:
RAGUŽ ZA EEAS: BiH NIJE SUVERENA ZEMLJA, EU PUT JE FARSA – DOVEDITE TUŽITELJICU KOVESI!
Predsjednik HRS-a Slaven Raguž održao je danas sastanak s predstavnicima European External Action Service (EEAS - Ministarstvo vanjskih poslova EU), koji pripremaju izvješće o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji.
Raguž je jasno poručio kako europski put BiH u stvarnosti ne postoji. Razlog je jednostavan: država koja nema minimum suvereniteta, odnosno sposobnost samostalnog i neovisnog donošenja odluka pravne snage, ne može biti ozbiljan kandidat za članstvo. Dok god postoji OHR kao institucija koja nameće odluke bez demokratske legitimacije, BiH ostaje politički protektorat.
Posebno je naglasio kako više od 300 odluka OHR-a nikada nije ratificirano u parlamentima, niti postoji pravni lijek protiv takvih odluka, ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima. Takav sustav nije kompatibilan s temeljnim načelima Europske unije.
Govoreći o političkoj stvarnosti u BiH, Raguž je istaknuo kako tri vladajuće strukture javno zagovaraju europski put, dok ga u praksi sustavno blokiraju, jer bi stvarna integracija u EU značila kraj netransparentnog upravljanja i političke kontrole.
Na pitanje o izborima za Predsjedništvo BiH, naglasio je kako je važno pitanje za hrvatski narod, ali ne i najvažnije. Puno važnije je spriječiti politička nametanja u Domu naroda. Izmjena Izbornog zakona nužna je, ali samo kao prvi korak prema dubljoj promjeni ustavno-pravnog okvira. BiH s ovakvom administrativnom strukturom i pet razina vlasti dugoročno je neodrživa.
Govoreći o ulozi Europske unije, Raguž je poručio kako EU mora prestati preuzimati ulogu institucija BiH, te umjesto toga uvesti stroži nadzor nad vladajućim strukturama. Kao konkretno rješenje predložio je potpisivanje međunarodnog sporazuma kojim bi BiH došla pod ingerenciju Ureda europskog javnog tužitelja, na čelu s Laurom Kövesi.
Upozorio je kako je u razdoblju od 2018. do 2026. godine u BiH plasirano 744,4 milijuna eura bespovratnih sredstava EU, bez adekvatne kontrole i transparentnosti. Kada se tome dodaju sredstva međunarodnih financijskih institucija i Plana rasta, ukupan iznos prelazi 3 milijarde eura. Za taj novac, istaknuo je, ne postoji stvarni sustav odgovornosti.
Na kraju je naglasio kako je nužno uvesti moderne tehnologije u izborni proces već 2026. godine, uz jasan stav da se izbori, ukoliko to bude potrebno, trebaju i odgoditi kako bi se osigurala njihova potpuna regularnost.
