|Redakcija
Na suđenju načelniku Općine Vlasenica Miroslavu Kraljeviću, optuženom za izazivanje mržnje, odnosno veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca, svjedoci Tužiteljstva Bosne i Hercegovine govorili su o fotografijama pretraga i objava s internetskih portala i društvenih mreža.
Adnan Šukman iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdio je da je 2025. godine, po naredbi Tužiteljstva BiH, izradio fotodokumentaciju u predmetu „Kraljević“. U sudnici je predstavio oko 50 fotografija, među kojima su bile pretrage povezane s 32. godišnjicom pogibije vojnika iz Dervente na vlaseničkom ratištu, objave više portala, uključujući Detektor, te objave na Facebook stranicama portala. Obrana nije imala pitanja, ali je najavila da će se posebno očitovati o zakonitosti tih dokaza.
Prema optužnici, Kraljević je 9. ožujka 2025. godine, kao načelnik Vlasenice, na skupu povodom godišnjice pogibije vojnika dao izjavu u kojoj je iskazao poštovanje prema Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, pravomoćno osuđenima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Prema navodima optužnice, nazvao ih je „slavnim imenima koja treba pominjati“. Karadžić i Mladić osuđeni su na doživotne kazne zatvora za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Svjedočio je i Danko Milović, bivši pripadnik SIPA-e, koji je prije umirovljenja radio na ovom predmetu. I on je izradio fotodokumentaciju te opisivao fotografije objava s Info portala Vlasenica, njihovih društvenih mreža i YouTube kanala. Milović je potvrdio tvrdnju obrane da je Info portal Vlasenica prvi izvještavao o obilježavanju godišnjice. Kazao je i da nije čitao same objave drugih portala koje su kasnije prenosile pojedine dijelove izvještaja.
Prilikom dogovaranja termina nastavka suđenja, Kraljević je zatražio da se ročište održi nakon izbora i postizbornog procesa jer je kandidat za Državni parlament. Sud je njegovom zahtjevu udovoljio, a novi termin bit će određen naknadno.
Protiv Kraljevića se pred Sudom BiH vodi i postupak zajedno s Radenkom Stanićem i Goranom Garićem zbog progona bošnjačkih civila u Vlasenici tijekom 1992. i 1993. godine, koji prema optužnici uključuje protivpravna zatvaranja, ubojstva, seksualna zlostavljanja, mučenja, nestanke i druga nečovječna djela.
