State Department prekida obradu imigrantskih viza za čak 75 zemalja – na neodređeno vrijeme. Stariji ili gojazni podnositelji zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizirani
Iz dana u dan svjesni smo velikih promjena i naglih odluka na svjetskom globalnom planu, gdje po broju izmijenjenih i novodonesenih odluka svakako prednjače Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa. Američki State Department priopćio je kako obustavlja obradu imigrantskih viza za čak 75 zemalja u pokušaju da se obračuna s podnositeljima zahtjeva za koje se smatra kako bi vjerojatno mogli “postati teret za američke javne fondove”. Kako se navodi u objašnjenju, u studenome 2025. godine depeša State Departmenta poslana diplomatsko-konzularnim predstavništvima Sjedinjenih Američkih Država diljem svijeta naložila je tamošnjim konzularnim službenicima da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o “javnom teretu” u imigracijskom zakonu.
Izdane smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnositeljima zahtjeva za koje se procjeni kako će se vjerojatno oslanjati na javne povlastice, uz razmatranje širokog spektra čimbenika, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, financije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.
Prema tome, stariji ili gojazni podnositelji zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizirani. Iako odredba o javnom teretu postoji već desetljećima, njezina primjena značajno se razlikovala između administracija, pri čemu su konzularni službenici povijesno imali široke diskrecijske ovlasti u njezinoj primjeni. Iznimke od nove obustave bit će “vrlo ograničene” i dopuštene samo nakon što podnositelj zahtjeva prođe procjenu u vezi s javnim teretom.
Fox News prenosi kompletan popis zemalja kojima je Amerika novom odlukom obustavila vize, a to su: Afganistan, Albanija, Alžir, Antigva i Barbuda, Armenija, Azerbajdžan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Bjelorusija, Belize, Butan, Bosna i Hercegovina, Brazil, Burma, Kambodža, Kamerun, Zelenortski Otoci, Kolumbija, Obala Bjelokosti, Kuba, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gruzija, Gana, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberija, Libija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Republika Kongo, Rusija, Ruanda, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Tanzanija, Tajland, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen. Ova obustava počet će 21. siječnja ove godine i trajat će neograničeno dok nadležni odjel u Sjedinjenim Američkim Državama ne provede ponovnu procjenu obrade imigrantskih viza. – State Department će iskoristiti svoje dugogodišnje ovlasti kako bi potencijalne imigrante koji bi postali javni teret Sjedinjenih Država i iskoristili velikodušnost američkog naroda smatrao nepodobnima – izjavio je glasnogovornik State Departmenta Tommy Piggott za medije.
Primjerice, Somalija je privukla pojačanu pozornost saveznih dužnosnika nakon velikog skandala s prijevarom u Minnesoti, gdje su tužitelji otkrili masovnu zloupotrebu programa socijalne pomoći financiranih od poreznih obveznika. Mnogi od uključenih u ovu prijevaru bili su somalijski državljani ili somalijski Amerikanci. Verzija pravilnika o javnom trošku iz 2022. godine pod Bidenovom administracijom ograničila je obujam razmatranih naknada – prvenstveno na novčanu pomoć i dugotrajnu institucionalnu skrb – isključujući programe poput, primjerice, Programa dopunske pomoći u prehrani, saveznog programa dopunske prehrane za žene, dojenčad i djecu, poznatog kao WIC, Medicaid ili stambene vaučere.
Glavni razlog zašto je Trumpova administracija uvrstila Bosnu i Hercegovinu na ovaj popis može se iščitati u objavi predsjednika SAD-a od 12. siječnja ove godine. Trump je tom prilikom objavio popis na kojem se jasno može vidjeti koji je postotak osoba iz različitih zemalja koje koriste socijalnu pomoć u Americi. Na tom popisu našle su se i mnoge osobe podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, a prema njemu, čak 32,4 posto osoba iz BiH prima socijalnu pomoć u Sjedinjenim Američkim Državama. Iako se BiH u Trumpovoj objavi nije našla u vrhu po objavljenim postocima, ipak se čini kako je podatak o 32,4 posto Bosanaca i Hercegovaca korisnika socijalnih izdataka u SAD-u ipak bio više nego dovoljan kako bi se naša zemlja našla na listi država čiji se građani u sljedećem “neodređenom” razdoblju više neće mogući prijaviti za imigrantske vize.
Izvor: večernji ba

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više