|Urednik
Romi danas slave Đurđevdan, jedan od najvećih i najradosnijih romskih praznika. Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg kupanja i umivanja, započinje veselje uz pjesmu, igru i bogato pripremljenu hranu.
Đurđevdan, odnosno Jurjevo, jedan je od najstarijih i najveselijih praznika u romskoj tradiciji. Na ovaj dan obilježava se dolazak proljeća, buđenje prirode i početak toplijeg, vedrijeg razdoblja godine.
U Katoličkoj crkvi Jurjevo se slavi 23. travnja, dok je u Pravoslavnoj crkvi poznato kao Đurđevdan i obilježava se 6. svibnja. No, bez obzira na vjeroispovijest, ovaj praznik zauzima posebno mjesto u životu Roma, koji ga doživljavaju kao simbol novog početka, putovanja i nade u bolje životne uvjete.
Obilježavanje Đurđevdana prati niz bogatih i simboličnih običaja. Kuće i dvorišta ukrašavaju se svježim granama, najčešće vrbe ili lijeske, koje simboliziraju zdravlje, sreću i zaštitu. Vjeruje se i da voda na ovaj dan ima posebnu moć, pa se mnogi umivaju u rijekama ili na izvorima kako bi osigurali blagostanje tijekom cijele godine.
Neizostavan dio proslave su glazba i ples. Tradicionalne pjesme odzvanjaju romskim naseljima, a kolo se igra do kasno u noć. Glazba nije samo oblik zabave, već i važan način očuvanja identiteta i prenošenja tradicije s generacije na generaciju.
Đurđevdan je ujedno i vrijeme okupljanja obitelji i zajednice. Stolovi su ispunjeni raznovrsnim jelima, a posebna se pažnja posvećuje dijeljenju hrane s drugima, čime se dodatno naglašava duh zajedništva i solidarnosti.
U ovo doba godine Romi su se stoljećima okupljali i slavili dolazak proljeća uz pjesmu, ples, hranu i brojne običaje koji su i danas živi.
U vremenu brzih promjena, Đurđevdan ostaje snažan podsjetnik na važnost tradicije, prirode i zajedništva – vrijednosti koje se s ponosom čuvaju i prenose budućim generacijama.
