|Urednik
Zbog potpuno neusklađenih propisa između dva entiteta, majke s prebivalištem u Republici Srpskoj koje rade za poslodavce u Federaciji BiH ostaju bez ikakvih rodiljnih naknada. Portal InFocus donosi detaljnu analizu ove pravne rupe i upute za pravnu borbu.
– Razdoblje koje bi trebalo biti posvećeno isključivo brizi o novorođenčetu, za određen broj obitelji u Bosni i Hercegovini pretvara se u iscrpljujuću pravnu borbu s birokratskim aparatom.
Riječ je o zaposlenim majkama koje imaju prijavljeno mjesto prebivališta u Republici Srpskoj, a zaposlene su u tvrtkama čije je službeno sjedište u Federaciji BiH, pod uvjetom da ti poslodavci nemaju registriranu poslovnu jedinicu na teritoriju RS-a.
Zbog neusklađenosti entitetskih zakona, ove radnice u trenutku odlaska na rodiljni dopust ostaju bez ikakvih primanja.
Na ovaj višegodišnji i duboko ukorijenjeni problem opetovano je ukazivala i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, tretirajući pritužbe građanki u svojim redovitim godišnjim izvješćima.
Unatoč službenim upitima i preporukama upućenim nadležnim entitetskim ministarstvima, politička volja za rješavanjem ovog vakuuma do danas je u potpunosti izostala, ostavljajući majke bez odgovora na temeljno egzistencijalno pitanje: od čega živjeti tijekom zakonom predviđenog dopusta?
Gdje točno nastaje pravni kratki spoj?
Pravna praznina rezultat je potpuno različitih koncepata financiranja socijalne i dječje zaštite u entitetima:
• Model u Federaciji BiH: U FBiH ne postoji centralizirani fond za dječju zaštitu. Rodiljne naknade za zaposlene žene financiraju se izravno iz proračuna županija. Ključni zakonski uvjet za ostvarivanje prava na naknadu je da majka ima faktičko prebivalište na području te županije. Budući da ove radnice žive u RS-u, županijska ministarstva automatski odbijaju njihove zahtjeve.
• Model u Republici Srpskoj: U RS-u se primjenjuje Zakon o dječjoj zaštiti, a naknade isplaćuje Javni fond za dječju zaštitu RS. Međutim, zakonski uvjet za refundaciju iznosa plaće poslodavcu je da poslodavac ima sjedište na teritoriju Republike Srpske i da su doprinosi uplaćivani u fond RS-a.
Budući da je poslodavac iz FBiH, doprinosi su uplaćeni proračunu Federacije, pa Fond RS-a također odbija isplatu.
Kao rezultat, radnica koja uredno plaća poreze i doprinose ostaje potpuno izvan oba sustava, bez ijedne marke naknade.
Analiza i upute: Kako i što učiniti ako se nađete u ovoj situaciji?
Pravna praksa pokazuje da su radnice koje su pokušale pravdu istjerati tužbama protiv poslodavaca pred sudovima u Sarajevu redovito gubile sporove.
Sudovi se drže ugovora o radu i konstatiraju da se primjenjuju zakoni FBiH, prema sjedištu poslodavca, te upućuju majke na institucije prema mjestu prebivališta.
Kako bi se zaštitila prava, preporučuju se sljedeći operativni koraci:
1. Pokretanje postupka u mjestu prebivališta: Odmah po rođenju djeteta i otvaranju rodiljnog dopusta, potrebno je podnijeti službeni zahtjev nadležnoj poslovnici Javnog fonda za dječju zaštitu RS u općini prebivališta, bez obzira na izvjesno odbijanje.
2. Inzistiranje na pismenom rješenju i žalba: Ako Fond odbije zahtjev, nužno je zahtijevati službeno pismeno rješenje o odbijanju (upravni akt) kako bi se mogao pokrenuti drugostupanjski postupak i uložiti žalba, čime se iscrpljuju svi domaći pravni lijekovi prije eventualnog upravnog spora.
3. Podnošenje službene pritužbe Ombudsmanu: S dobivenim odbijenicama iz oba entiteta, majke trebaju podnijeti pojedinačne pritužbe Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH. Masovniji priljev ovih predmeta stvara jači institucionalni pritisak na entitetska ministarstva koja moraju potpisati međuentitetski sporazum o poravnanju ovih obveza.
4. Ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene (Alternativni korak): Ako se u potpunosti odbije pravo po osnovi radnog odnosa, majke imaju zakonsko pravo podnijeti zahtjev za dobivanje materinskog dodatka koji u Republici Srpskoj iznosi 746 KM mjesečno, a koji se isplaćuje nezaposlenim rodiljama, budući da ih sustav osiguranja po osnovu rada u drugom entitetu praktički ne prepoznaje.
Dugoročno i jedino održivo rješenje ovog problema leži u izmjeni zakonskih akata ili potpisivanju obvezujućeg sporazuma između Vlade FBiH i Vlade RS, kojim bi se definiralo da entitet u kojem se uplaćuju doprinosi preuzima obvezu isplate ili transferira sredstva fondu u mjestu prebivališta radnika. Do tada, majke ostaju žrtve birokratske nepovezanosti države u kojoj rade.
