Uloga visokog predstavnika, ističe Rhotert, nije samo političko posredovanje već provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštita institucionalnog poretka BiH.
Europska unija trebala bi razmotriti značajno povećanje broja pripadnika EUFOR-a u Bosni i Hercegovini jer bi novi odnos političkih snaga nakon izbora mogao ponovo otvoriti prostor za pokušaje slabljenja države i secesionističku politiku iz RS.
Na to je upozorio njemački politolog Alexander Rhotert, nekadašnji šef kabineta i posebni savjetnik u Uredu visokog predstavnika tokom mandata Paddyja Ashdowna, u autorskoj analizi koju je danas objavio njemački RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND). Rhotert je bio direktno uključen u provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kasnije je kao potpukovnik Bundeswehra radio kao savjetnik za međunarodne misije, posebno za BiH, Kosovo i Srbiju. Njegova analiza polazi od rezultata Općih izbora, na kojima su SDA, HDZ BiH i SNSD ponovo potvrdili snažnu poziciju.
Rhotert posebno upozorava na rezultat SNSD-a i mogućnost da smijenjeni, predsjednik te stranke Milorad Dodik nakon izbora ponovo intenzivira politiku koja vodi ka otcjepljenju RS.
Istovremeno, BiH se prvi put nakon mnogo godina nalazi u situaciji u kojoj je mjesto visokog predstavnika upražnjeno.
Rhotert smatra da upravo kombinacija tih okolnosti može predstavljati ozbiljan sigurnosni problem.
Prema njegovim riječima, SAD s jedne te Evropska unija i Velika Britanija s druge strane još nisu postigle dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta. Rhotert podsjeća da je Schmidt svojim odlukama ranije zaustavljao konkretne poteze kojima je Dodik pokušavao provesti politiku odvajanja Rs od državnih institucija.
Uloga visokog predstavnika, ističe Rhotert, nije samo političko posredovanje već provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštita institucionalnog poretka BiH.
Zbog toga upozorava da bi nestanak te međunarodne zaštite mogao imati posljedice koje daleko prevazilaze političku blokadu.
Prema njegovoj procjeni, pokušaj podjele BiH mogao bi izazvati lančanu reakciju i otvoriti sigurnosnu krizu neposredno unutar evropskog prostora.
Upravo zbog toga Rhotert smatra da bi Evropska unija morala razmišljati o jačanju drugog međunarodnog mehanizma koji je još prisutan u BiH – vojne misije EUFOR Althea.
EUFOR trenutno ima približno 2.000 pripadnika, što Rhotert smatra nedovoljnim ukoliko bi došlo do ozbiljnijeg ugrožavanja dejtonskog poretka.
Za EUFOR koristi posebno snažnu formulaciju – naziva ga „posljednjom linijom odbrane“ međunarodne zajednice u BiH.
„Značajno povećanje sadašnjih samo 2.000 vojnika trebalo bi doći na dnevni red EU“, poručuje Rhotert.
To nije najava Evropske unije niti EUFOR-a o slanju dodatnih vojnika, nego Rhotertov prijedlog o tome kako bi Brisel trebao reagirati na promijenjene političke okolnosti u BiH.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada još nije jasno kako će izgledati nova vlast na državnom nivou niti kakvu će politiku SNSD voditi nakon izbornog rezultata.
Rhotert smatra da je odlazak visokog predstavnika posebno važan upravo zbog ranijih pokušaja vlasti Rs da ospore ili preuzmu nadležnosti državnih institucija.
Ako OHR više ne bude imao ulogu koju je imao prethodnih decenija, Evropska unija bi, prema njegovoj analizi, morala biti spremna da sigurnosnu stabilnost zemlje snažnije štiti kroz EUFOR.
Rhotert upozorava i na još jedan rezultat izbora koji smatra ozbiljnim signalom Briselu – historijski nisku izlaznost.
Na izbore je izašlo približno 40 posto birača, što on povezuje s rastućim nezadovoljstvom građana, posebno mladih, političkim sistemom, korupcijom i nepotizmom. Desetine hiljada ljudi zbog toga svake godine napuštaju zemlju, navodi Rhotert. RND.de
Istovremeno, tri velike nacionalne stranke ponovo su zadržale ključne pozicije.
HDZ BiH je nakon dva izborna ciklusa dobio i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izborom Darijane Filipović, dok je SNSD zadržao snažnu kontrolu nad institucijama Rs i dobio Željku Cvijanović u Predsjedništvu BiH.
U takvim okolnostima Rhotert smatra da Evropska unija više ne bi trebala sigurnosno prisustvo u BiH tretirati kao sporedno pitanje.
Ako je odlaskom visokog predstavnika počelo postepeno zatvaranje OHR-a, njegova je poruka da Brisel ne bi smio istovremeno dozvoliti slabljenje EUFOR-a.
Jer, prema njegovoj procjeni, upravo je evropska vojna misija ostala posljednji međunarodni sigurnosni mehanizam koji bi mogao reagirati ukoliko politička kriza preraste u pokušaj razbijanja države.
