Najava moguće revizije hrvatskih državljanstava za osobe koje žive u Bosni i Hercegovini izazvala je veliku pozornost i brojne reakcije s obje strane granice.
Tema je ponovno otvorena nakon što su se u javnosti pojavili detalji deklaracije o položaju Hrvata u BiH koju priprema Domovinski pokret, a u kojoj bi se, prema medijskim navodima, mogla naći i odredba o preispitivanju određenih slučajeva dodjele hrvatskog državljanstva.
Prema dostupnim informacijama, konačan sadržaj deklaracije još nije službeno objavljen, ali je potvrđeno da se razmatra mogućnost revizije državljanstava u slučajevima za koje postoje sumnje na zloupotrebe ili neusklađenost s propisima. Ovakva inicijativa već je ranije bila predmet političkih rasprava, a pojedini hrvatski i bosanskohercegovački dužnosnici tvrdili su da postoje osobe koje koriste hrvatsko državljanstvo, a istodobno politički djeluju protiv interesa hrvatskog naroda u BiH.
Pitanje državljanstva posebno je osjetljivo jer veliki broj građana Bosne i Hercegovine posjeduje i hrvatsko državljanstvo, što im omogućuje i status građana Europske unije. Hrvatsko zakonodavstvo predviđa jasne procedure za stjecanje i prestanak državljanstva, a postupke vodi Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Eventualna revizija morala bi biti provedena u skladu sa zakonom i uz poštivanje stečenih prava građana.
Ideja o preispitivanju državljanstava nije potpuno nova. Još tijekom 2025. godine pojedini političari iz BiH i Hrvatske javno su zagovarali takav postupak, tvrdeći da postoje brojni slučajevi zloupotrebe hrvatskih dokumenata i neusklađenosti između deklariranog nacionalnog identiteta i političkog djelovanja pojedinaca. Posebno se u tom kontekstu spominjao slučaj političkih predstavnika koji su se pred međunarodnim institucijama drugačije izjašnjavali o svom nacionalnom identitetu nego u domaćem političkom sustavu.
S druge strane, kritičari ovakvih prijedloga upozoravaju da bi revizija državljanstava mogla otvoriti brojna pravna i politička pitanja te dodatno opteretiti odnose između Zagreba i Sarajeva. Ističu kako bi svaki postupak morao biti potpuno transparentan i zasnovan isključivo na zakonskim kriterijima, a ne na političkim procjenama ili ideološkim razlikama.
Za sada nije poznato hoće li prijedlog o reviziji državljanstava doista postati dio službene deklaracije niti postoji odluka hrvatske Vlade o pokretanju takvog procesa. Ono što je sigurno jest da je pitanje položaja Hrvata u BiH ponovno postalo jedna od važnijih tema hrvatske unutarnje i vanjske politike, a rasprava o državljanstvu tek ulazi u novu fazu.
