|Uredništvo
Politička stranka Snaga naroda, na čijem je čelu federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak, našla se u središtu nove političke afere nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH (CIK/SIP) utvrdilo ozbiljne nepravilnosti u prikupljanju potpisa potpore za Opće izbore 2026. godine.
Prema navodima člana CIK-a Željka Bakalara, između 20 i 25 posto od više od 5.000 predanih potpisa za kandidaturu na državnoj razini ispunila je ista osoba, što upućuje na moguće masovno krivotvorenje potpisa. Zbog toga CIK nije ovjerio prijavu stranke Snaga naroda za izbor zastupnika u Parlamentarnu skupštinu BiH niti za Narodnu skupštinu Republike Srpske, dok je stranci dopušten nastup na federalnoj i županijskoj razini.
Ramo Isak odbacio je optužbe da je osobno odgovoran za nepravilnosti te poručio kako institucije trebaju utvrditi tko je eventualno prekršio zakon. Naglasio je da osobe koje su eventualno sudjelovale u nezakonitim radnjama nemaju mjesta ni u politici ni u njegovoj stranci.
Ipak, slučaj je izazvao brojne reakcije jer se radi o velikom broju spornih potpisa. Kritičari smatraju kako se odgovornost ne može u potpunosti prebaciti na pojedince, budući da su potpisi predani u ime političkog subjekta te da bi stranačka infrastruktura morala uočiti nepravilnosti prije same predaje dokumentacije.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje najava člana CIK-a Željka Bakalara da će predmet biti proslijeđen nadležnim tužiteljstvima. On je tijekom sjednice ocijenio kako je riječ o „masovnoj pojavi“ koja ozbiljno narušava integritet izbornog procesa te istaknuo da osobe koje sudjeluju u takvim radnjama ne bi smjele obnašati odgovorne javne funkcije.
Iz Snage naroda tvrde da odluka CIK-a ima političku pozadinu te ističu kako bi bez problema mogli prikupiti višestruko više potpisa od zakonski potrebnog broja. U stranci smatraju da su građani pokazali veliku podršku nakon objave odluke te najavljuju nastavak političkog djelovanja i sudjelovanje na izborima na razinama za koje je kandidatura potvrđena.
Hoće li cijeli slučaj završiti samo političkim prepucavanjima ili će dobiti i pravosudni epilog, trebalo bi biti poznato nakon što nadležna tužiteljstva razmotre dokumentaciju koju im dostavi CIK. Za sada ostaje činjenica da je jedna od najzvučnijih političkih priča pred početak izborne kampanje otvorila ozbiljna pitanja o vjerodostojnosti potpisa potpore i kontroli izbornog procesa u Bosni i Hercegovini.
