Puhovski o BiH: stanje nije dovoljno loše da bi došlo do pobune

Puhovski otvoreno govori o bosanskohercegovačkim političarima koji ne žele ulazak zemlje u Europsku uniju, o „pet petih kolona“ u BiH, odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i o razlozima zbog kojih situacija u BiH, prema njegovu mišljenju, mora postati još gora prije nego što dođe do stabilizacije i napretka.

Teška godina

– Bojim se da za Bosnu i Hercegovinu vrijedi ona stara engleska i američka poslovica: „More of the same“ – odnosno „više istoga“. Na neki se način cijela zemlja začahurila u kapsulu koja je zapela u vremenu. Bilo je zaoštravanja, Dodik je uklonjen i slično, ali se u suštini stalno ponavljaju isti obrasci iz prethodnih godina. Imamo situaciju s tri ovna na brvnu – preko brvna se ne može, a preko njega se mora, kako je govorio veliki pjesnik Mak Dizdar, ako želite prijeći rijeku – kaže Puhovski, osvrćući se na povremeno dramatičnu 2025. godinu.

Godinu na izmaku BiH je uglavnom provela u stagnaciji, političkim blokadama i zastoju na europskom putu. Dok se stvara privid spremnosti za reforme i europske integracije, krize i blokade postale su mehanizam očuvanja vlasti.

Puhovski smatra da su reforme svedene na prazne fraze, a proces pristupanja Europskoj uniji lažno se naziva pregovorima.

– To uopće nisu pregovori. To su „pregovori“ poput onih kada su mi studenti dolazili na ispit. To su ispiti koji se polažu u Bruxellesu. Na tim ispitima se ili prolazi ili ne prolazi. Do sada su se države kandidatkinje uglavnom trudile položiti, dok BiH funkcionira tako da se njezini predstavnici trude – ne položiti. Štoviše, često se na ispite ni ne pojavljuju – naglašava Puhovski.

Dio bosanskohercegovačkih političara naziva „briselskim ulizicama“, jer se ponašaju kao da je Bruxelles raj na zemlji, dok drugi dio uopće ne razumije da je Europska unija, unatoč svim svojim slabostima i nesposobnostima da pravodobno reagira na ekonomske, socijalne i političke izazove, desetljećima – ako ne i stoljećima – ispred današnje BiH.

– Ulazak u EU, sa svim njezinim nedostacima, bio bi značajan iskorak za cijelu zemlju. No čim izgovorite sintagmu „cijela zemlja“, vi ste zapravo stali svima na prst. Svaka od sadašnjih vladajućih struktura želi da BiH bude samo ono što je njihov dio, a sve ostalo proglašavaju izdajnicima, unitaristima ili stranim agentima – dodaje Puhovski.

Stalne političke napetosti dodatno potiču inicijative o trećem entitetu, učestale antidržavne poruke iz Banje Luke, ali i pojedine reakcije iz Sarajeva. Puhovski smatra da je BiH postigla „turoban svjetski rekord“.

– Od Španjolskog građanskog rata govori se o „petoj koloni“ u nekoj zemlji. A BiH ih ima – pet. Jedna ima središte u Ankari, druga u Beogradu, treća u Zagrebu, četvrta u Bruxellesu, a peta u Washingtonu. Tih pet petih kolona sukobljavaju se usred Bosne i Hercegovine. To je moguće zato što vanjski akteri imaju jednaku razinu autoriteta kao i unutarnji, jer domaći političari nisu u stanju afirmirati BiH kao cjelovit politički subjekt – naglašava Puhovski.

Govoreći o odnosima BiH i Hrvatske, koje opterećuju pitanja poput Trgovske gore i posjeta hrvatskog državnog vrha Banjoj Luci, Puhovski podsjeća da je Hrvatska diplomatski, ekonomski i politički mnogo učinila kako bi pomogla BiH na europskom putu.

– A onda se dogodi da se izgradi most kod Gradiške, a BiH spriječi otvaranje carinskog prijelaza. To pokazuje kako stvari funkcioniraju. Istodobno, hrvatske delegacije često odlaze u Banju Luku ili Mostar, kao da su kod kuće. Predsjednik Milanović dolazi u središnju Bosnu bez ikakve najave i dodjeljuje odličja. To se doživljava kao da je riječ o nekoj vrsti hrvatskog predsoblja. Da upotrijebim nediplomatski izraz – to je bezobrazluk. Istina, bilo je i gorih primjera u prošlosti, uključujući i vojnu intervenciju. Jedino djelomično opravdanje za takvo ponašanje jest to što BiH samu sebe ne tretira kao politički subjekt. Kada to ne čini sama, drugi je počnu tretirati kao objekt vlastitih interesa – ističe Puhovski.

Trump i Europa

Iako se kroz sankcije Naftnoj industriji Srbije ili zalaganje za projekt Južne interkonekcije u BiH nazire pojačan angažman SAD-a u regiji, Puhovski u to nije uvjeren.

– Sjedinjene Američke Države danas interveniraju znatno manje nego ranije. Produžile su rok ruskim vlasnicima NIS-a, ukinule sankcije Dodiku i njegovim suradnicima iz Republike Srpske. Drugim riječima, djeluju tako da lijeva ruka ne zna što radi desna i na njih se ne može pouzdati – kaže Puhovski.

Dodaje kako je Europska unija do krajnjih granica opterećena odnosima s Rusijom, ali još više odnosima sa SAD-om.

– Mislim da će odnosi s Rusijom relativno brzo pasti u drugi plan, jer će u Ukrajini biti nametnuto nepravedno primirje. Nakon toga ostat će problem Trumpa, koji se počinje ponašati otvoreno neprijateljski. Danska ga je već svrstala među države koje se ne smatraju prijateljskima, iako su u istom vojnom savezu. SAD čak ima savjetnika za preuzimanje Grenlanda – nešto što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo – upozorava.

Na kraju zaključuje:

– Imam samo jednu, nažalost pesimističnu poruku, ali izrečenu s najboljim namjerama. Mora biti, kako je rekao Churchill, puno gore prije nego što postane puno bolje. Očito još nije dovoljno loše u Bosni i Hercegovini – koliko god sada bilo loše – da bi došlo do ozbiljne biračke pobune protiv postojećih političkih elita.