U Bosni i Hercegovini pokrenuta je prva kolektivna tužba koja povezuje zaštitu okoliša i ljudskih prava, a odnosi se na projekt deponije „Trešnjica“ u Glamoču. Postupak je iniciran na prijedlog Aarhus centra u BiH, a vodi se s ciljem zaštite kolektivnih interesa lokalnog stanovništva.
Tužbom se traži sudska zaštita zbog ozbiljnog ugrožavanja prava na zdrav okoliš, zdravlje, sigurnost, imovinu te privatni i obiteljski život. Uz to, podnesen je i zahtjev za novčanu naknadu štete.
Ovaj pravni postupak smatra se presedanom jer prvi put u zemlji jasno povezuje ekološke posljedice s temeljnim ljudskim pravima.
Prema navodima iz tužbe, projekt se nastavio realizirati unatoč brojnim nepravilnostima. Među njima se ističe izvođenje radova bez važeće okolišne dozvole, koja je istekla 28. siječnja 2026. godine, ali radovi nisu zaustavljeni.
Dodatno, sporan je i način korištenja zemljišta. Mještani tvrde da je došlo do nezakonite prenamjene državnog šumskog zemljišta, kao i korištenja privatnih parcela bez pristanka vlasnika i bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa.
Još u studenome 2025. godine javno su upozoravali na nezakonit početak radova i najavili pravne korake.
Presuda koja nije zaustavila projekt
Važan trenutak dogodio se u siječnju 2025., kada je Kantonalni sud u Goraždu donio odluku kojom je zaustavljeno nezakonito raspolaganje državnom imovinom za potrebe izgradnje pristupnog puta.
Aarhus centar tada je istaknuo da je riječ o važnom presedanu jer je sud jasno potvrdio da se državna imovina ne može koristiti bez odluke nadležnih institucija.
Unatoč toj presudi, kako se navodi u tužbi, radovi su nastavljeni, što je dodatno povećalo nezadovoljstvo i zabrinutost lokalnog stanovništva.
Strah među stanovnicima: oštećene kuće i ugrožena sigurnost
Poseban problem predstavlja pristupni put koji prolazi kroz samo naselje. U tužbi se ističe da put nije prilagođen teškoj mehanizaciji i teretnim vozilima, iako se svakodnevno koristi upravo za tu svrhu.
Stanovnici upozoravaju da tim putem prolaze pješaci i djeca, što dodatno povećava rizik. Također navode da su na pojedinim kućama već vidljiva oštećenja uzrokovana vibracijama i pojačanim prometom. Zbog svega toga izražavaju ozbiljnu zabrinutost za sigurnost, zdravlje i miran život u vlastitim domovima.
Što se traži od suda
Tužbom se od suda zahtijeva da utvrdi povredu kolektivnih prava stanovnika Glamoča te da zabrani daljnje štetne aktivnosti. To uključuje promet teških vozila kroz naselje i izvođenje radova bez zakonskih uvjeta.
Također se traži i uklanjanje posljedica nezakonitih radnji koje su već nastale tijekom provedbe projekta.
Aarhus centar u BiH najavio je da će se pridružiti postupku na strani mještana, uz tvrdnju da je šteta po okoliš već nastala i da će se dodatno povećavati ako se projekt nastavi.
Naglašavaju i da su kaznene prijave podnesene još prošle godine, uz upozorenja na ignoriranje građana, kršenje osnovnih prava i nezakonito upravljanje državnom imovinom.
Slučaj koji nadilazi lokalne granice
Ovaj slučaj ima šire značenje jer pokazuje koliko je sudska zaštita ključna kada se projekti s ozbiljnim posljedicama pokušavaju provoditi mimo zakona i bez uključivanja javnosti.
Borba stanovnika Glamoča tako postaje primjer koji bi mogao utjecati na buduće projekte diljem zemlje.
