Iako je najavljivan kao sustav koji će ubrzati i pojednostaviti prelazak granica, EES (Entry/Exit System), novi europski sustav registracije ulaska i izlaska na schengenskim granicama, suočava se s ozbiljnim izazovima u provedbi. Umjesto bržeg prolaska, na pojedinim graničnim prijelazima bilježe se duža čekanja i velike gužve, osobito u Hrvatskoj, preko koje većina građana BiH ulazi u Europsku uniju.
Prema informacijama iz Bruxellesa, jedan od ključnih razloga sporije provedbe leži u različitom načinu na koji države članice Europske unije provode zajedničke odluke. Iako je riječ o jedinstvenom europskom sustavu, svaka država ima određenu autonomiju u njegovoj primjeni, što dodatno otežava potpunu usklađenost.
Kada je riječ o Hrvatskoj, koja je krenula u ambicioznu implementaciju EES sustava, pojavili su se tehnički i operativni problemi koji su doveli do stvaranja velikih gužvi na kopnenim graničnim prijelazima.
Sugovornik upoznat s procesom implementacije, koji nije želio javno istupati, tvrdi kako problem nije isključivo na hrvatskoj strani niti u radu institucija.
– Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske uložilo je ozbiljan napor da sustav funkcionira, no izazovi su se pojavili u integraciji podataka i načinu prikupljanja informacija – navodi izvor upoznat sa situacijom.
Koliko traje obrada putnika?
Prema procjenama Europske komisije, obrada jednog putnika trebala je trajati manje od minute. Međutim, praksa je pokazala drukčiju sliku – na pojedinim prijelazima potrebno je i više od tri minute po osobi.
Takva situacija izazvala je zabrinutost, posebno u državama koje snažno ovise o turizmu, poput Hrvatske, jer bi povećana čekanja tijekom ljetne sezone mogla predstavljati ozbiljan izazov za promet i turistički sektor.
Što kaže Europska komisija?
Unatoč problemima, iz Europske komisije ističu kako je EES sustav donio određene rezultate u zaštiti vanjskih granica Europske unije.
Prema njihovim podacima, tijekom prvih šest mjeseci rada zabilježeno je više od 66 milijuna ulazaka i izlazaka, dok je oko 32 tisuće osoba kojima nije bio dopušten ulazak dobilo zabranu ulaska u EU.
Ipak, u Bruxellesu priznaju da postoje poteškoće te najavljuju dodatna poboljšanja sustava tijekom sljedeće godine, s posebnim naglaskom na digitalizaciju i smanjenje administrativnog opterećenja za nacionalne institucije.
Što slijedi?
Europska komisija za 2026. godinu planira dodatne zakonodavne prijedloge usmjerene na digitalizaciju migracijskih i graničnih procedura, uključujući i sustave upravljanja povratkom osoba kojima nije odobren boravak u Europskoj uniji.
