⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Prizori s Trga kneza Radoje u Kiseljaku izazvali burne reakcije građana

Prizori s Trga kneza Radoje u Kiseljaku izazvali burne reakcije građana

|Urednik

Na Trgu kneza Radoje u Kiseljaku danas se okupila skupina muškaraca odjevenih u tradicionalnu odjeću karakterističnu za zemlje Bliskog istoka, što je među građanima izazvalo različite reakcije.

Trg kneza Radoje postao je žarište rasprava nakon što su se na njemu okupile osobe odjevene u tradicionalnu odjeću nesvakidašnju za ovaj kraj.

Prema fotografijama i snimkama koje su se proširile društvenim mrežama, dio okupljenih je na gradskom Trgu postavio ćilime i boravio na prostoru Trga bosonog, dok su pojedini građani događaj doživjeli kao oblik vjerskog okupljanja. Službene informacije o prirodi okupljanja za sada nisu objavljene.

U kontekstu složene povijesti Kiseljaka, svaka promjena u korištenju javnog prostora često se tumači kroz političku prizmu.

Gdje je granica između gostoprimstva i unošenja običaja koji nisu karakteristični za ovaj kraj?

Građani koji izražavaju zabrinutost ističu kako se ne radi o mržnji, nego o očuvanju identiteta, tradicije i načina života. Trg koji nosi ime kneza Radoje za mnoge je simbol povijesti ovog kraja, pa uvođenje običaja koji nemaju uporište u lokalnoj tradiciji dio stanovništva doživljava kao nepoštivanje domaćina.

Među građanima koji su reagirali prevladava stav da poštovanje domaćina podrazumijeva i poštovanje lokalnih običaja te načina korištenja javnog prostora. 

Ističu da svatko tko dolazi u Bosnu i Hercegovinu treba poštovati kulturu, pravila ponašanja i duh sredine u koju dolazi, jednako kao što se to očekuje od ljudi iz BiH kada žive ili rade u drugim državama.

Postavlja se pitanje: Ako se poštuju pravila drugih država i kultura kada naši ljudi odlaze u inozemstvo, zašto se ne bi poštovao i domaći red te kultura u Kiseljaku i cijeloj BiH?

Smatraju kako međusobno poštovanje podrazumijeva prilagodbu pravilima i kulturi sredine u koju se dolazi, te kako javni Trgovi ne bi trebali postajati mjesta demonstrativnog nametanja običaja koji nisu dio tradicije ovog kraja, posebno u sredini osjetljive povijesti poput Kiseljaka.

Dio građana smatra kako javni gradski trg treba ostati prostor namijenjen kulturnim manifestacijama, šetnji i zajedničkim događanjima, dok drugi upozoravaju da svatko ima pravo na slobodno okupljanje i izražavanje vjerskog identiteta dok god se ne narušava javni red i mir. 
Također ističu kako bi svako kršenje javnog reda i ponašanje koje uznemirava lokalno stanovništvo trebalo biti sankcionirano u skladu sa zakonom.

Ako želimo sačuvati mir koji se generacijama gradi u Bosni i Hercegovini, smatraju sugovornici, potrebno je jasno definirati pravila korištenja javnih površina. Nadležne institucije trebale bi donijeti jasne propise o tome što je dopušteno na javnim prostorima, a što nije.

Kiseljak i Bosna i Hercegovina stoljećima njeguju suživot različitih naroda i religija, no dio građana upozorava kako tolerancija ne smije značiti ignoriranje osjećaja lokalnog stanovništva niti zanemarivanje običaja i identiteta sredine u koju netko dolazi.