Prisutnost olova nije normalna, čak ni kad institucije kažu da jest

“Današnja analiza uzoraka pokazuje da većina ispitanika s područja Općine Vareš ima razine olova koji su unutar očekivanih granica za područje s industrijskom aktivnošću”, priopćili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Očekivano ne znači i bezopasno, niti znači normalno u zdravstvenom smislu.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da nema sigurne razine olova u krvi i da čak i vrlo niske vrijednosti mogu povezivati s kognitivnim i drugim problemima, osobito kod djece.

Neke zemlje koriste referentne vrijednosti oko 3,5 µg/dL za djecu kao signal za intervenciju, jer čak te vrijednosti uzrokuju brige zbog razvoja mozga. WHO preporučuje da se kod vrijednosti ≥ 5 µg/dL identifikuje izvor izloženosti i poduzmu mjere kako bi se smanjila.

Olovo je toksičan teški metal za koji, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ne postoji sigurna razina izloženosti, osobito kada je riječ o djeci i dugoročnim učincima na zdravlje.

Izostanak akutnog trovanja ne znači i izostanak rizika, već prije svega govori o tome da se posljedice ne vide odmah.

Formulacije poput „unutar granica“ često služe da umire javnost, ali istovremeno mogu zamagliti suštinu problema — činjenicu da prisutnost olova u organizmu nije stanje kojem bi se trebalo prilagođavati, već signal koji zahtijeva stalni nadzor, transparentnost i uklanjanje izvora zagađenja.

Ako je nešto „očekivano“ u industrijskom području, to ne znači da bi trebalo biti i prihvaćeno kao normalno. Posebno kada se govori o zdravlju ljudi, a ne o statistici.

Za statistiku, možda jeste normalno. Za tablice i prosjeke, također. Ali za ljudsko zdravlje, osobito zdravlje djece, olovo nije i ne može biti normalno.

Prisutnost olova u organizmu je signal koji zahtijeva stalni nadzor, potpunu transparentnost i uklanjanje izvora zagađenja.

Osobito u sredinama s industrijskim nasljeđem kakvo ima Vareš, zdravlje ljudi ne bi smjelo biti „u granicama očekivanog“, nego izvan svake sumnje.

O problemu su se oglasile i Udruge

U svojoj reakciji, inicijativni odbor Ekološke udruge „Opstanak“ iz Vareša i Udruga građana „Fojničani“ iz Maglaja ističu da javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na znanosti i zakonima, a ne na formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike.
Smatraju da tvrdnja da je sve „unutar očekivanih granica“ u najmanju ruku zahtijeva odgovornost nadležnih, pa i eventualne ostavke, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad.

Piše- Urednik