
U Srednjobosanskom kantonu izbila je javna polemika nakon što je politička stranka Narod i pravda objavila saopćenje u kojem se navodi da su građani ovog kantona diskriminirani u području zdravstva na temelju državljanstva.
Razlog su dokumenti vezani uz sporazum između Zavoda za zdravstveno osiguranje SBK i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kojim se regulira pružanje određenih zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj.
Narod i pravda tvrde da dokumentacija, koju tvrde da su dobili nakon sudskog postupka, potvrđuje da “građani istog kantona, s istim zdravstvenim osiguranjem i istim dijagnozama, nemaju ista prava” te da je to “sustavna diskriminacija građana koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine”.
U svojoj izjavi ističu da Vlada SBK-a i Zavod zdravstvenog osiguranja SBK-a, po njihovom mišljenju, provode praksu u kojoj “jedni imaju pravo na liječenje na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja, drugi ne”, što smatraju diskriminacijom u javnom zdravstvenom sustavu.
Također navode da je sporazum prethodno bio skriven od javnosti uz obrazloženje da se radi o povjerljivom dokumentu, zbog čega su pokrenuli pravni postupak kako bi dobili njegov sadržaj.
S druge strane, ured premijera Vlade Republike bosanskih Srpskih, Tahira Lende, odbacuje tvrdnje o diskriminaciji.
U dostavljenom odgovoru navodi se da Vlada Republike Hrvatske osigurava liječenje u toj zemlji građanima koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira na nacionalnost, te da sporazum ima i financijski učinak na rad Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Kako je istaknuto, cilj sporazuma je smanjenje izdvajanja za liječenje izvan kantona, dok bi, prema njihovom stavu, diskriminacija postojala samo u slučaju da je nekome liječenje u Republici Hrvatskoj nemoguće.
Zavod zdravstvenog osiguranja SBK također je dostavio detaljno objašnjenje portalu Klix.ba, u kojem se naglašava da je sporazum sklopljen uz suglasnost kantonalne vlade i odluku Upravnog vijeća Zavoda, te da mu je glavni cilj osigurati dostupnost zdravstvenih usluga koje se ne mogu pružiti u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Zavod posebno ističe odredbu sporazuma prema kojoj se troškovi liječenja osiguranih osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske, a koje se, uz prethodnu suglasnost, upućuju na liječenje u Hrvatsku, financiraju iz sredstava Zavoda.
Kako navode, ova odredba “jasno implicira da se svim ostalim osiguranim osobama ne uskraćuje pravo na liječenje u Republici Hrvatskoj, već se regulira način financiranja troškova liječenja”.
U priopćenju Zavoda dodatno se pojašnjava da troškove liječenja osiguranih osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Bosni i Hercegovini snosi proračun Republike Hrvatske, što, prema njihovim riječima, predstavlja značajne financijske uštede za Zavod.
Naglašavaju da sporazum, prema njihovom tumačenju, ne uskraćuje prava drugih osiguranih osoba, već definira različite modele financiranja liječenja te da “nema osnova za tvrdnje o diskriminaciji osiguranih osoba na temelju državljanstva”.
Rasprava o ovom pitanju tako je otvorila širu javnu debatu o načinu financiranja liječenja izvan Bosne i Hercegovine, tumačenju jednakosti prava osiguranih osoba, dok vlasti tvrde da su svi jednaki.
izvor: Travnik.ba

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više