
Za koje namjene služi namjenska industrija? Je li pozicija u Autocestama Federacije važnija od gradnje ceste? Kakve veze otkriva Južna interkonekcija? Gdje je zapelo s kupovinom Telemacha, a tko uništava Željezaru i Željeznice?
Dok državna imovina ujedinjuje najjače stranke vlasti i opozicije, je li Trojkin tronožac izgubio oslonac? Gost Plenuma bio je Nermin Nikšić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine.
Rat na Bliskom istoku izazvao je velike promjene, a utjecaj je zahvatio cijeli svijet. Bosna i Hercegovina je zemlja koju također, naveo je premijer FBiH, nije mogla zaobići globalna događanja.
“Vlada Federacije je od prvog dana aktivno uključena”, kazao je.
Premijer je pojasnio kako Vlada ima stalnu komunikaciju s distributerima, kada je riječ o naftnim derivatima, ali da svjetsko tržište diktira cijene i na našem tržištu.
“Ono što je bitno – imamo već i na snazi su mjere koje ograničavaju maržu na veleprodajnu i maloprodajnu cijenu goriva. Naši distributeri vjeruju da neće doći do nestašice, pri čemu postoje neke stvari koje mi možemo kao Vlada Federacije uraditi, a neke koje još uvijek ovise i treba da se provedu na drugim nivoima”, kazao je premijer Nikšić.
Vlada Federacije je podržala inicijativu Saše Magazinovića za smanjenje akcize na gorivo, a druga inicijativa, koja bi trebala ići prema Vijeću ministara, jeste skidanje carina s uvozom nafte i naftnih derivata koji dolaze izvan Europske unije.
“Osigurali bismo tako dodatan lanac opskrbe, naravno ne skidajući embargo s onih zemalja koje se nalaze pod sankcijama Europske
unije”, dodao je premijer.
“Ono što mi kao vlada možemo napraviti, uradili smo – u ovom trenutku smo otvorili i dali priliku da u naftnim terminalima u Blažuju svi naši distributeri mogu skladištiti svoje gorivo koje nabavljaju. Da stvore određene zalihe, a da za to ne plaćaju cijenu, već da Vlada Federacije, za neku simboličnu cijenu koja bi bila za to iznajmljivanje plaća PDV. Dakle, da ih rasteretimo iu tome, da mogu imati oni koji nemaju dovoljno kapaciteta za skladištenje, da otvorimo te kapacitete”, pojasnio je Nikšić.
Govoreći o ukidanju carine, premijer je podsjetio na odluku Republike Srbije o zabrani izvoza goriva.
“Ono što se opskrbljuje tržište Republike Srpske, pri čemu nijednog trenutka ne odvajam Federaciju od RS-a, ali ako govorimo o zaštiti nekih drugih država, dakle i oni se opskrbljuju preko Federacije BiH, terminala u Pločama i preko naših distributera. Ne vidim nikakvog razloga da i oni ne otvore prostor za svoje distributere da možemo doći do tog goriva”, zaključio je premijer Nikšić.
Ponovno intenzivirani sastanci i najavljena preskonferencija na temu Južne interkonekcije. Vlada Federacije uputila je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji po hitnom postupku u Parlamentu. U zakonu je sada uvrštena i tvrtka – privatna tvrtka,
američki investitor.
Premijer je naglasio važnost navedene teme, te pojasnio:
“Smatram da je vrlo važno da, i uz direktno posredovanje veleposlanstva SAD-a, komunikaciju s novom upravom SAD-a, došli smo do rješenja, gdje su oni iskazali interes da oni rade, da oni budu ti koji će investirati sredstva za izgradnju Južne interkonekcije. Nije to samo plinovod koji će osigurati plin za Federaciju ili samo za BiH, to će biti i tranzit za ostale zemlje Europe”, naglasio je premijer naglasivši višestruki značaj ovog projekta za našu državu.
Upravne prepreke su uklonjene i sve je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, dodao je premijer.
“Nije uobičajeno, ali je moguće i ovakvo rješenje. Potrošili smo jedan značajan period vremena da to složimo, da bude pravno prihvatljivo i utemeljeno na zakonima ove
zemlje.”
Premijer je spomenuo i važan razgovor s jednim od generala NATO-a iz SAD-a, a koji zapovijeda jedinicama NATO-a za više zemalja, kako kaže premijer, te zaključak koji ističe da “postupkom izgradnje Južne interkonekcije BiH ulazi u sigurnosni kišobran NATO-a”.
“NATO je nešto što nije samo vojna sila i vojna zaštita, to su i ogromna ulaganja i ekonomija. Dobro je imati jednog takvog partnera koji je spreman štititi svoju investiciju”, zaključio je Nikšić.
Dragan Čović je najavio da će se u travnju u Dubrovniku organizirati potpisivanje Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, a vezano za projekt Južne interkonekcije. Također, najavio je i moguće prisustvo Marca Rubija, američkog državnog tajnika, na što je premijer Nikšić kazao kako je “vrijeme da se otvori priča o Međudržavnom sporazumu između BiH i Republike Hrvatske”, te kako bi “bio sretan da to bude u travnju”.
Na pitanje tko će biti operater dijela novog plinovoda, premijer je pojasnio da će to biti navedena tvrtka koja je u zakonu:
“Oni su sad u ovom trenutku ti koji će imati koncesiju, koja će izgraditi kompletnu trasu”.
Predstavnik investitorske tvrtke Regulus iznio je ozbiljne optužbe na račun Vlade Federacije, a gdje navodi jedva isplaćene plaće u Pretisu, nepotizam, zapošljavanje, zatim pominje i Binas dd, te ministara Vedrana Lakića i Zukana Heleza, na što je premijer Nikšić rekao:
“Naravno, optužbe su ozbiljne i oni su ispričali sve o onome što oni misle i kako žele. Dakle, vrlo je lako te neke optužbe odbaciti. Samo nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 milijuna eura
avansa i da nisu isporučili ništa. One su u stvari koje su pokušale da se riješe s Pretisom, da od Pretisa po povoljnim cijenama uzmu tu svoju obvezu prema Ukrajini i da ostvaruju ekstra profit. To je kompanija, na temelju tog dopisa, kod mene uvijek izazivala podozrenje.”
Premijer Nikšić je nadalje kazao kako će pokrenuti pitanje Regulusa sa svim informacijama koje posjeduje, te kako “ne može ni Regulus, niti bilo tko drugi, dobiti Pretis da upravlja s njim onako kako on hoće”.
“Radimo reviziju poslovanja namjenske industrije. Podnijet ćemo prijave protiv onih koji su radili zloupotrebe. 51% je država vlasnik – država nosi svoj dio odgovornosti za ono kako se upravljalo s namjenskom industrijom u ovom periodu do sada. Nitko ne može biti amnestiran od toga što radi”, poručio je Nikšić.
Premijer Nikšić je također kazao kako su ga pokušali ucijeniti, te “prijateljski savjetovati, da treba biti dobar s Regulusom”.
“Iznijet ćemo se s ovim. Postoje institucije”, zaključio je premijer.
Zaštitne mjere nikako da budu uvedene, dok je, kako kažu, ugroženo oko 11.000 ljudi. Tisuće obitelji strahuje za svoju egzistenciju. Najavljuju se lančani problemi za Željeznice Federacije, pa i Republike Srpske.
“Nije to baš tako jednostavan primjer, niti će te zaštitne mjere riješiti probleme nove željezare. U svakom slučaju Vlada je dala suglasnost”, kazao je Nikšić.
Interes je, naravno, da radnici ne ostanu bez posla, kazao je premijer.
“Sve ćemo učiniti, što možemo učiniti, da zaštitimo, podržimo – i podržavamo. Ali se mora pokazati ozbiljnost i od strane investitora koji je znao u što ulazi.”
Govoreći o neslaganjima između različitih nivoa vlasti, Nikšić je istaknuo kako ne postoji stroga politička hijerarhija.
“To nije takva politička hijerarhija da sada, zato što je to bilo u Vladi Federacije, mora prihvatiti Vijeće ministara.” Dodao je da su odluke na državnom nivou rezultat različitih političkih procjena. “Očito ljudi u Vijeću ministara su imali neko svoje viđenje situacije i svoje politike.”
Kada je riječ o uvođenju zaštitnih mjera na čelu, premijer upozorava na moguće posljedice neselektivnih odluka.
“Možemo ugroziti 50.000 radnih mjesta ako uvedemo carinu na čelike koje se ne proizvode u Federaciji Bosne i Hercegovine.”
Naglasio je da je stav Vlade Federacije fokusiran na ciljanu zaštitu. “Naše je opredjeljenje bilo da se uvede carina samo na jednu vrstu čelika koja se proizvodi u Zenici.”
Također je upozorio na moguće kontramjere drugih država.
“Što sada da očekujemo? Da će Turska i Italija sjediti krštenih ruku, da nam neće uvesti carine na ono što mi izvozimo u njima.”
Govoreći o izgradnji Koridora 5c, Nikšić je istaknuto kako radovi nisu obustavljeni.
“Bili su. Bilo je nekoliko dana gdje je bilo najava oko kojih smo razgovarali.”
Problemi su, kako kaže, nastali zbog kašnjenja u plaćanjima.
“Nije normalno da tvrtke koje su dobile posao ne naplate plate za ono što rade. Prepreke su otklonjene, isplaćeno im je do posljednjeg eura. Nastavit će se izgradnja započetih dionica autoceste.”
Federalni premijer govorio je i ozbiljnim optužbama za nepravilnosti u sektoru autocesta.
“Aktualna uprava je, kad je došla, utvrdila niz nepravilnosti i nezakonitosti koje su se tamo događale i podnijela 14 kaznenih prijava.”
Opisao je i konkretne sumnjive prakse: “Od samoinicijativnih promjena trase, otkupa zemljišta po jeftinoj cijeni, prodaje samom sebi po puno većoj cijeni, do isplate 4,5 milijuna na račun članova Uprave.”
Naglasio je da se mora utvrditi odgovornost.
“Riskiramo da budemo ‘banana’ država ili država u kojoj je vladavina prava i zakona.”
Komentirajući moguće preuzimanje Telemacha od strane BH Telecoma, Nikšić je rekao da postoji načelna podrška.
“Smatram da bi to bila sjajna poruka u situaciji u kojoj se nalazimo – da se jedna državna kompanija širi i na tržište u regiji.”
Dodaje i političku odgovornost. “Bit će samo važno što je premijer stavio svoj potpis na to.”

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) uputila je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću s pozivom na hitnu reakciju zbog kandidature Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iz HSP-a BiH zahtijevaju preispitivanje Kovačevićeva državljanstva, optužujući ga za manipulaciju nacionalnim identitetom i ugrožavanje ustavnog poretka te prava hrvatskog naroda na legitimno predstavljanje.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Zdenko Lučić , zajednički kandidat hrvatske oporbene Petke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u svom prvom intervjuu nakon službene potvrde kandidature za Hercegovina.info govorio je o tome kako je ušao u utrku, odnosu s HDZ-om BiH, protivnicima, podršci obitelji, ratnom putu, pravosuđu, OHR-u i viziji Bosne i Hercegovine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) danas će , 7. svibnja, donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2026. godine.
7. svi 2026.
Pročitaj više
Duga čekanja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Europske unije ponovno su otvorila političke rasprave unutar Vijeća ministara BiH. Kolaps koji je zabilježen tijekom prvomajskih praznika, uz primjenu novog EES sustava, postao je tema međusobnih prozivanja, ali i kritika prema vlastitoj administraciji.
6. svi 2026.
Pročitaj više