Prednacrt novog Zakona o radu donosi brojne promjene

Prednacrt zakona o radu rezultat je gotovo dvogodišnjeg intenzivnog rada, širokog socijalnog dijaloga i opsežnih javnih konzultacija. U procesu izrade pribavljena su mišljenja svih županija u Federaciji BiH, Ureda za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU, nadležnih tijela za usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije, federalne i županijskih inspekcija rada, kao i svih relevantnih federalnih i županijskih ministarstava i institucija, osim Federalnog ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija.

Pribavljena su i mišljenja socijalnih partnera, odnosno Udruge poslodavaca i Sindikata, a dostavljen je na mišljenje i Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon je u potpunosti usklađen s europskim direktivama i konvencijama, a izrađen je uz snažnu suradnju s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Europskom komisijom, UN Women i drugim međunarodnim partnerima. Predloženim zakonom pravi se značajan iskorak u uređenju tržišta rada u Federaciji BiH, u cilju da se unaprijedi položaj radnika, poveća pravna sigurnost, ali istovremeno omogući fleksibilnije i predvidljivije poslovanje poslodavaca.

– Za radnike, prednacrt zakona o radu donosi niz važnih unaprjeđenja. Rad na neodređeno vrijeme postaje sustavno pravilo, čime se jača sigurnost zaposlenja i smanjuje nesiguran i dugotrajan rad na određeno vrijeme. Značajno se unaprjeđuju prava iz radnog odnosa, detaljnije se uređuju ugovori o radu, vođenje evidencija, zaštita sindikalnih povjerenika, disciplinski postupci i inspekcijski nadzor – naveo je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, u svojstvu resornog ministra i predlagača ovog teksta Zakona.

Posebna pozornost, naveo je ministar Delić, posvećena je zaštiti žena, obitelji, roditelja i djece. Zakon proširuje prava rodilja, očeva, posvojitelja, staratelja i hranitelja, omogućuje fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, precizira rad s polovinom punog radnog vremena te po prvi put uvodi posebne kaznene odredbe za diskriminaciju po osnovi trudnoće, spola i roditeljstva, uključujući zabranu uvjetovanja zapošljavanja testom trudnoće i uskraćivanja prava tijekom trudnoće i roditeljskog odsustva.

Značajna novina je i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora, čime se ispravljaju dugogodišnje nepravde prema određenim sektorima, poput obrazovanja, zdravstva, rudarstva i drugih, a trajanje godišnjeg odmora proširuje se i vezuje uz kolektivne ugovore i posebne propise.

Za poslodavce, zakon donosi širu lepezu zakonitih i jasno uređenih instituta rada, čime se smanjuje pravna nesigurnost i siva zona rada. Uvode se i precizno uređuju sezonski rad, rad na daljinu, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad u izvanrednim situacijama, kao i rad putem digitalnih radnih platformi. Posebno se normira rad agencija za privremeno zapošljavanje, u skladu s europskim direktivama i konvencijama, čime se uređuje oblast koja u praksi već postoji, ali bez jasnih pravila.

Zakon dodatno razrađuje pitanje plaće i dodataka na plaću, uključujući prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane kada zaposlenik nije bio dužan raditi, uz mogućnost da se kroz kolektivne ugovore i pravilnike o radu osiguraju dodatna prava.

Radno vrijeme ostaje organizirano na 40 sati tjedno, dok se stanka planira u okviru plaćenog radnog vremena, uz mogućnost prilagođavanja specifičnim djelatnostima, što je rješenje usklađeno s praksom u zemljama Europske unije i regije.

Prednacrt zakona o radu po prvi put detaljno uređuje i rad Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i županija, čime se jača institucionalni okvir socijalnog dijaloga i ispunjava jedan od važnih uvjeta na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Prednacrt zakona o radu ne predstavlja kompromis koji zadovoljava isključivo jednu stranu, već uravnotežen pokušaj da se odgovori na potrebe suvremenog tržišta rada, zaštite prava radnika i osigura konkurentnije i stabilnije poslovno okružje u Federaciji BiH, priopćeno je iz Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike.