Pravne dileme oko PIO zakona: Hoće li retroaktivne odredbe štetiti korisnicima?

Što će se dogoditi s korisnicima kojima će izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju donijeti niže mirovine, a koji su otišli u mirovinu kada je na snazi ​​bio stari zakon i čije su mirovine prema tom zakonu trebale biti veće?

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 23. siječnja, ali će njegova primjena stupiti na snagu od 1. siječnja, tj. retroaktivno.Sada se postavlja pitanje što će biti s ljudima koji su ispunjavali uvjete za mirovinu od 1. do 23. siječnja, hoće li se na njih odnositi i izmjene zakona koje nisu bile na snazi ​​u vrijeme njihovog odlaska u mirovinu. Osim toga, što će biti s korisnicima kojima će izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju donijeti niže mirovine, ali su otišli u mirovinu kada je na snazi ​​bio stari zakon i čije su mirovine prema tom zakonu trebale biti veće.

U pravilu, retroaktivna primjena zakona je zabranjena Pojašnjenja radi, prema starom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osoba s 15 godina staža i 65 godina života imala bi mirovinu u iznosu najniže, a to je 599 KM. Prema izmjenama članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je usvojio Parlament, mirovina osobe s do 20 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u Federaciji BiH iz prosinca prethodne godine.

Prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM

pravilu, retroaktivna primjena zakona je zabranjena radi očuvanja pravne sigurnosti. Opće je načelo da zakoni proizvode pravne učinke od trenutka stupanja na snagu, a ne unatrag, dakle ne retroaktivno. Također, već stečena prava ne mogu se mijenjati ili ukidati, što potvrđuje sudska praksa u kojoj sudovi često donose presude u kojima se ukidaju odredbe koje krše načelo neretroaktivnosti – rekla je za Faktor Aida Obuća, zastupnica u Domu naroda Parlamenta Federalnih naroda, koja je po struci pravnica.Zatražili smo i mišljenje Izmira Hadžiavdića, koji je bio dugogodišnji tajnik Doma naroda Federalnog parlamenta, stručnjak za pravo.- Ne mogu vjerovati da u zakonu koji još nije stupio na snagu stoji da će se primjenjivati ​​od 1. siječnja 2026. To znači da bi osobe koje su stekle pravo na mirovinu prije stupanja na snagu izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju trebale ići u mirovinu prema tom zakonu, što nije ispravno. Trebale su ići u mirovinu prema zakonu koji je tada bio na snazi. Ne znam koliko će to trajati, pogotovo ako se izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju smanje prava ljudi koja bi imala prema zakonu koji je bio na snazi ​​kada su stekli pravo na mirovinu. Mislim da će se naći netko tko će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona – rekao je Hadžiavdić.

Ne smije ugroziti stečena prava To ukazuje na to da se u demokratskim pravnim sustavima primjenjuje osnovno načelo zabrane retroaktivne primjene zakona.- To znači da se na određeni odnos ili događaj primjenjuje zakon koji je bio na snazi ​​u vrijeme nastanka odnosa ili događaja ili počinjenja djela. Postoje strogo definirane iznimke kada je dopuštena retroaktivnost, tj. povratno djelovanje. Dakle, u kaznenom pravu primjenjuje se “načelo blažeg zakona”. To praktično znači da ako se zakon promijeni nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, sud je dužan primijeniti blaži zakon. To znači da ako novi zakon za isto kazneno djelo predviđa blažu kaznu ili blaže uvjete, on će se primijeniti retroaktivno jer je povoljniji za optuženika – kaže Hadžiavdić i dodaje:- U drugim područjima prava, da bi se propisu dala retroaktivna snaga, moraju biti ispunjeni strogi uvjeti. Mora postojati opravdani opći ili javni interes koji nadilazi pravnu sigurnost pojedinca. Retroaktivna primjena ne smije ugroziti već stečena prava. Na primjer, ne možete biti retroaktivno lišeni prava na mirovinu koju ste već primali prema tada važećim propisima.

ozvor: Faktor.ba