Pravda je u Bosni nedostižna, žalit ću se Europskom sudu u Strasbourgu- Salko Hodžić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je žalbu Salka Hodžića, stanovnika Kaćuna kod Busovače, koji već više od sedam godina prolazi kroz pravu agoniju zbog izgradnje mini hidroelektrane .

Naime, odmah pored svoje kuće, na rijeci Kozici, bivši direktor Elektroprivrede BIH i bivši predsjednik Stranke za BIH, Amer Jerlagić, izgradio je svoju privatnu mini hidroelektranu. Hodžić tvrdi da mu se krše osnovna ljudska prava, kao i pravo na privatnost.

Ovaj slučaj možda najbolje ilustrira u kojoj mjeri mini hidroelektrane ugrožavaju ne samo okoliš već i ljudska prava građana BiH. Međutim, Ustavni sud BiH to nije tako vidio.

Umjesto da istraži kršenje ljudskih prava, Ustavni sud BiH je zaključio da Salko Hodžić nije dovoljno dokazao da su mu povrijeđena ljudska prava u skladu s Europskom konvencijom.Fokus je u listopadu posjetio Hodžića, a u istraživačkom članku napisanom u sklopu Internewsovog projekta Earth Journalism Network istaknuli smo njegov slučaj.Naime, njegov apel odnosio se na činjenicu da je investitor, osim što je izgradio mini hidroelektranu pored svoje kuće, instalirao i kameru sposobnu snimati na 36 stupnjeva.

Dok Hodžić tvrdi da je time potpuno narušena njegova privatnost, odluka Ustavnog suda ne osporava presude nižih sudova koji nisu utvrdili povredu privatnosti.

Salko Hodžić: Obratit ću se Europskom sudu u Strasbourgu

“Ustavni sud primjećuje da apelant povredu navedenog prava povezuje s postavljanjem video nadzora, čije su mogućnosti takve da se kamere mogu usmjeriti na apelantovu imovinu u bilo kojem trenutku, što apelantu uzrokuje nelagodu.“

Tijekom postupka utvrđeno je da je tuženik instalirao video nadzor radi osiguranja svojih prostorija te da kamere prate samo ulaze u prostorije tuženika. Vještak je utvrdio da se tijekom relevantnog razdoblja položaji kamera nisu mijenjali, niti su bile usmjerene prema nekretnini optuženika.

Apelant ne tvrdi drugačije. Stoga, iako je utvrđeno da je kamera tehnički mogla obuhvatiti apelantovu imovinu, redovni sudovi su detaljno ispitali način njezine upotrebe i utvrdili da u relevantnom razdoblju kamera nije bila usmjerena niti snimala apelantove nekretnine, već je bila ograničena isključivo na zaštitu imovine tuženika“, naveo je Ustavni sud.

Ustavni sud je zaključio da „samotna tehnička mogućnost, bez stvarne upotrebe, nije dosegla minimalni prag ozbiljnosti potreban za postojanje miješanja u pravo iz članka 8. Europske konvencije“.

U svojoj izjavi za Fokus, Hodžić kaže da je rezigniran s ovom presudom. Nažalost, za ovu lošu vijest čuo je od nas.

“Čini se da je pravda u BiH nedostižna. Nemam riječi. Nadao sam se da će me ova vrhovna institucija zaštititi. Ali neću odustati. Pobrinut ću se s odvjetnicima da podnesemo žalbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu“, rekao nam je Hodžić.

Usput, Hodžić je u sastavljanju svoje žalbe Ustavnom sudu BiH imao pomoć od Zaklade Atelje za društvene promjene i eko-aktivista Roberta Oroza.

I sam Oroz je, u kratkoj izjavi za Fokus, izrazio svoje razočaranje ovakvim ishodom u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.