Povratak ptičje gripe u SAD i Europu

Ptičju gripu obično prenose ptice, a prvenstveno se širi u jatima putem sluzi, sline ili izmeta. Virus se ne prenosi često s osobe na osobu, ali se može prenijeti s ptica, krava i drugih životinja na ljude koji ne koriste odgovarajuću zaštitnu opremu ili ne postupaju s oprezom pri rukovanju zaraženim životinjama. 

Simptomi virusa uključuju vrućicu, grlobolju, kašalj, mučninu, povraćanje i konjunktivitis; u teškim oblicima bolesti ili kod imunokompromitiranih domaćina, virus može dovesti do značajnih respiratornih komplikacija ili zatajenja.

U slučaju stoke i peradi, poljoprivrednici su često prisiljeni eliminirati svoja stada, ponekad uključujući stotine tisuća grla, kako bi ublažili širenje virusa. U Pennsylvaniji vlada surađuje s tajnikom Ministarstva poljoprivrede SAD-a i dvadeset četiri stručnjaka za ptičju gripu kako bi pomogli na terenu. Osim toga, država traži regulatorne olakšice kako bi osnažila više veterinara za rad s lokalnim stadima i dijagnosticiranje i kako bi se nastavilo oslobađati resursi za napredak na potencijalnom cjepivu protiv ptičje gripe.

S druge strane zemlje, izvješća iz Kalifornije ukazuju na potencijalno širenje ptičje gripe H5N1 među morskim slonovima, s gotovo 30 mrtvih životinja. Iako se virus i soj mogu malo razlikovati od onih u Pennsylvaniji, stručnjaci ostaju oprezni u pogledu toga kako bi se ova situacija mogla odraziti na lokalno stanovništvo; utvrđeno je da je srodni virusni soj ubio gotovo 17 000 životinja u epidemiji 2023. u Argentini.

Iako je rizik za javnost rijedak ili općenito nizak, stručnjaci i dalje upozoravaju ljude da ne dodiruju ili ne komuniciraju s mrtvim morskim slonovim morskim slonovima.

Konačno, Ujedinjeno Kraljevstvo izvijestilo je ovog tjedna da je gotovo 30 labudova pronađeno mrtvih na londonskim dokovima zbog izbijanja virusa ptičje gripe.

Znanstvenici su upozorili da bi ovaj soj mogao biti posebno smrtonosan te su izdali upozorenja turistima i lokalnom stanovništvu da ne komuniciraju s pticama, da ne hrane životinje u ribnjacima ili rijekama te da se drže podalje od ostataka uginulih životinja. Iako se detalji o uzroku i virusnom soju još uvijek utvrđuju, stručnjaci rade na brzom pronalasku i suzbijanju izvora prijenosa.

Iako su rašireni na više geografskih područja i možda nepovezanih virusnih sojeva, ovi incidenti definitivno izazivaju zabrinutost javnosti. 

Evo što možete učiniti kako biste smanjili rizik od izloženosti ptičjoj gripi:

1. Često perite ruke sapunom i vodom
2. Izbjegavajte posjete peradarskim ili životinjskim farmama
3. Izbjegavajte tržnice živih životinja ili “mokre” tržnice
4. Ne dirajte životinjski izmet ili uginule životinje
5. Budite oprezni i konzumirajte samo pravilno termički obrađeno meso i mliječne proizvode

Svaka osoba s izloženošću, znakovima ili simptomima bolesti ili zabrinutosti treba se odmah obratiti obučenom liječniku.