|Redakcija
Ekstremna suša i dugotrajni toplinski valovi izazvali su ozbiljnu hidrološku krizu u Hrvatskoj. Vodostaji Drave i Dunava pali su na najniže razine otkako se provode mjerenja, a prizori iz riječnih korita pokazuju razmjere posljedica.
Najteža situacija zabilježena je kod Osijeka, gdje je vodostaj Drave pao na rekordnih -186 centimetara. Nekadašnje široko korito rijeke danas je dijelom presušilo, pojavili su se veliki sprudovi pijeska i šljunka, a pojedini čamci ostali su nasukani. Zbog iznimno niskog vodostaja izronili su i ostaci davno potonulih brodova.
Ovo je drugi negativni rekord ovog ljeta. Sredinom srpnja vodostaj Drave iznosio je -174 centimetra, no u međuvremenu je pao za dodatnih 12 centimetara.
Kritično je i na Dunavu kod Batine, gdje je vodostaj dosegnuo -115 centimetara, gotovo pola metra niže od dosadašnjeg negativnog rekorda iz 2022. godine.
Stručnjaci iz Hrvatskih voda upozoravaju da su ovakvi ekstremi sve češći zbog klimatskih promjena. Zimi se na Alpama nakuplja manje snijega, pa u proljeće i početkom ljeta u rijeke dolazi manje vode, dok istodobno izostaju obilnije oborine.
Na problem upozorava i Europska opservatorija za sušu, koja navodi da visoke temperature dodatno pogoršavaju stanje jer ubrzavaju isparavanje vode iz tla i riječnih tokova.
Prema prognozama meteorologa, olakšanje se ne očekuje ni u narednim danima. Regiju očekuje novi toplinski val s temperaturama iznad 40 stupnjeva, zbog čega stručnjaci upozoravaju da bi izrazito niski vodostaji mogli potrajati.
