Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je prijedlog proračuna u iznosu od gotovo 8,9 milijardi KM, što je za više od 650 milijuna KM više u odnosu na prethodnu godinu. Da bi stupio na snagu, potrebna je i potpora izaslanika u Domu naroda.
Proračun je najvećim dijelom socijalnog karaktera, prema obrazloženjima iz Vlade FBiH, usmjeren na ispunjavanje obveza prema građanima i institucijama, ali ono što posebno zabrinjava jesu planirana zaduženja, jer proračun planiran u iznosu od gotovo 8,9 milijardi maraka FBiH treba servisirati sa 6,51 milijardu KM očekivanih prihoda i 2,3 milijarde KM planiranih zaduženja, uz otplatu 1,3 milijarde KM ranijeg vanjskog duga.
Najveći dio proračuna, blizu 2,5 milijarde KM, usmjeren je na socijalnu zaštitu. Izdaci za invalidnine iznosit će 333 milijuna KM, a za neratne invalide 336 milijuna KM, nakon što su oba transfera uvećana za po 56 milijuna KM.
Za provedbu Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji planiran je iznos od 80 milijuna KM. Također, 228 milijuna KM planirano je za provedbu Zakona o potpori obiteljima s djecom, dok je za jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete planirano 16 milijuna KM.
Nakon uloženog amandmana, na sjednici Predstavničkog doma sredstva za Fond solidarnosti za liječenje onkoloških pacijenata s planiranih 80 milijuna povećana su na 100 milijuna KM. Najveći proračun u povijesti FBiH povećan je i zbog najavljenog usklađivanja mirovina od 1. siječnja, odnosno 1. srpnja, te rasta mirovina za 17 posto.
Zbog toga su i planirana sredstva za isplatu mirovina povećana na ukupno 4,42 milijarde KM.
– Ovo je proračun koji je, ovako nakaradan, napravljen samo da održi sustav. I socijalna davanja i mirovine su u velikom riziku, jer ne raste produktivnost, niti gospodarstvo ide u procvat, pa će imati tko vraćati kredite i zarađivati za mirovine i socijalna davanja. Neka je svima Bog na pomoći – kaže ekonomistica Svetlana Cenić, dodajući da u stavkama proračuna FBiH ne vidi novac za gospodarstvo ili istraživanje i razvoj.
Riječ je o socijalnom proračunu, bez ekonomije u pozadini, a ne možete unedogled trošiti ono što nemate, upozorava profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Muharem Karamujić.
– Nitko ne govori da se mirovine ne trebaju povećavati, jer su mirovine male i umirovljenicima je teško, ali ovo ovako nije održivo. Posuđujemo da bismo trošili, a, kao i u kućanstvu, to netko mora vratiti. Jedini način da se poveća blagostanje kućanstva jest da zarađujemo više. Zato je ovo čisto socijalna mjera i predizborni potez. Imamo puno umirovljenika, oni će shvatiti da ih ova Vlada štiti, a nitko ne razmišlja što će biti poslije i kako ćemo to vratiti – kaže Karamujić.
Karamujić dodaje da za isplatu mirovina iz sredstava doprinosa već nedostaje 1,5 milijardi KM, a broj umirovljenika svake godine raste.
– Vlada nema ekonomske mjere koje bi povećale produktivnost i BDP te omogućile da svi bolje živimo. Imamo nesposobne koji nas vode i manipuliraju nama. Imali su tri godine i nisu učinili ništa, osim što su povećavali poreze i smanjivali ekonomski kapacitet kroz neradne nedjelje i razne gluposti. Nismo imali nijednu mjeru koja bi dala ekonomski rezultat, sve što su učinili je naopako i da bi to sve pokrili sada nas zadužuju. Zamislite da smo tih 2,3 milijarde uložili u poticajne mjere privlačenja visokoproduktivnih ekonomskih aktivnosti izvana, naše dijaspore i drugih. Napravili bismo bum. Ovako će novac otići na potrošnju, većina potrošnje je uvoz, pa u suštini posuđujemo novac, plaćamo kamate, a novac odlazi van – ističe profesor Karamujić.

Preminula je Sarafina Lauš, simbol jedne od najtežih obiteljskih tragedija iz rata u Bosni i Hercegovini – majka koja je u nekoliko dana izgubila trojicu sinova i supruga, a da za taj zločin nitko nije pravomoćno odgovarao.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Tijekom noći i jutros dijelove Hercegovine zahvatilo je jako nevrijeme praćeno obilnom kišom i grmljavinom, a najteža situacija zabilježena je u Ljubuškom i Širokom Brijegu.
14. tra 2026.
Pročitaj više
Sada vozače na putu prema Krajini dočekuje i po 15 kamera, to odlično funkcionira, dok nam putevi propadaju.
13. tra 2026.
Pročitaj više
Mapa nataliteta Europe za 2025. godinu pokazuje jasnu i zabrinjavajuću sliku – gotovo cijeli kontinent obojen je u crveno, što znači da se u većini zemalja rađa premalo djece za obnavljanje stanovništva.
12. tra 2026.
Pročitaj više