|Urednik
Rezultati istraživanja Udruge „Mreža policijskih službenika u BiH“ i Internacionalnog univerziteta u Sarajevu upozoravaju na visoku izloženost stresu i stigmu koja prati traženje pomoći, dok u većini policijskih tijela uopće nema zaposlenih kliničkih psihologa.
SARAJEVO – Policijski službenici u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju s ekstremnim stresom, traumatičnim iskustvima i golemom odgovornošću, no u većini policijskih agencija i dalje nemaju osiguranu odgovarajuću psihološku pomoć niti sustavnu institucionalnu podršku.
Ove zabrinjavajuće podatke pokazalo je najnovije istraživanje predstavljeno na radionici o prepoznavanju stresa i podršci policijskim strukturama, koju je organizirala Udruga „Mreža policijskih službenika u BiH“ u suradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu (IUS). Sudionici su upozorili kako dugotrajna izloženost stresu, u kombinaciji s privatnim izazovima, u najtežim slučajevima može dovesti do tragičnih ishoda.
Predsjednik Udruge „Mreža policijskih službenika u BiH“ Edin Kahrimanović istaknuo je za BHRT kako poseban pritisak stvara javna identifikacija službenika u kriznim situacijama.
"Objavi se ime i prezime policijskog službenika, identificira se pojedinac koji je počinio samoubojstvo, prekoračio ovlasti ili učinio bilo što pogrešno. Sve to predstavlja golem stres i za sve druge zaposlene u policijskim tijelima, a tim ljudima u ovom trenutku nema tko pomoći",
upozorio je Kahrimanović.
Birokracija, trauma i nedostatak kliničkih psihologa
Istraživanje je precizno detektiralo niz čimbenika koji kontinuirano opterećuju policijski kadar na terenu.
"Riječ je o smjenskom radu, preopterećenosti, administrativnim obvezama i birokratskim procedurama. Službenici su izloženi traumatičnim iskustvima i incidentima, te često vode situacije za koje nemaju odgovarajuću obuku ili jednostavno nemaju s kim o njima razgovarati", navela je Iman Ehnech Seran, asistentica na Odsjeku za psihologiju IUS-a.
Ključni problem leži u činjenici da većina policijskih agencija u zemlji nema zaposlene kliničke psihologe. Kao pozitivni primjeri u Bosni i Hercegovini istaknuti su tek Kanton 10 i Kanton Sarajevo, koji u svojim policijskim upravama imaju osiguran psihološki kadar.
Dodatnu prepreku predstavlja duboko ukorijenjena stigma unutar samih policijskih redova kada je u pitanju briga o mentalnom zdravlju. Službenici osjećaju sram i stid od traženja pomoći, što vodi do zatvaranja u sebe. Rezultati pokazuju da nakupljeni stres posljedično može uzrokovati razvoj različitih poroka, što izravno utječe na zdravlje pojedinca, ali i na obitelj.
Kahrimanović upozorava kako se nerijetko događa da se frustracije iz službe prenesu u dom, što u konačnici rezultira i pojavom obiteljskog nasilja.
Državne agencije bez sistematskih pregleda više od 20 godina
Zbog toga je kao jedan od primarnih zahtjeva istaknuto hitno uvođenje kliničkih psihologa u sve policijske strukture kako bi se osigurao kontinuiran rad sa zaposlenicima nakon stresnih terenskih intervencija.
"Uz psihološku potporu, struka apelira i na obvezu redovitih sistematskih liječničkih pregleda koji su godinama bili potpuno zanemareni.
"Imamo informacije da su u državnim policijskim tijelima konačno započeli sistematski liječnički pregledi. Posljednjih 20 godina, a možda i duže, nije napravljen nijedan sistematski pregled u policijskim tijelima na državnoj razini – unutar SIPA-e, Granične policije i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT)",
otkrio je Kahrimanović.
Iz Udruge „Mreža policijskih službenika u BiH“ najavili su nastavak edukacija i radionica s ciljem prepoznavanja čimbenika stresa, uz ustrajanje na zahtjevu da klinički psiholozi postanu standardni dio policijskih uprava u cijeloj zemlji.
#Udruga „Mreža policijskih službenika u BiH“#Policija u BiH#mentalno zdravlje, stres u policiji#Edin Kahrimanović#sipa
