|Urednik
Više od 200 požara u Bosni i Hercegovini ove je godine zahvatilo oko 40.000 hektara zemljišta, pokazuju podaci Europskog sustava za informiranje o šumskim požarima (EFFIS). Opožarena površina približno odgovara površini više od 57.000 nogometnih terena, a BiH je prema ukupnoj opožarenoj površini na vrhu regionalne statistike.
Podaci pokazuju da požarna sezona u BiH nije počela tek tijekom ljeta. U prvih šest mjeseci 2026. godine bilo je opožareno oko 20.424 hektara, što je tada predstavljalo najveću opožarenu površinu među zemljama Zapadnog Balkana obuhvaćenim analizom.
Uz sušu, visoke temperature i vjetar, kao jedan od ključnih čimbenika navodi se ljudski faktor. Iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije ranije su upozorili da na pojavu požara na otvorenom prostoru značajno utječu ljudski nemar i nedovoljno provođenje preventivnih mjera.
U pojedinim slučajevima policija i pravosuđe utvrdili su odgovornost počinitelja. U Unsko-sanskoj županiji policija je tijekom posljednjih pet godina evidentirala 260 požara, među kojima 28 na šumskim površinama. Dva slučaja kvalificirana su kao kaznena djela izazivanja opće opasnosti, dok su ostali vođeni kao prekršaji prema lokalnim propisima.
Za teže slučajeve podizane su optužnice, a prema podacima Tužiteljstva Unsko-sanske županije, u dva postupka izrečene su zatvorske kazne, dok su u ostalim slučajevima izrečene uvjetne osude.
Lokalne vlasti istodobno pokušavaju povećati kazne za one koji izazovu požar ili ne poštuju propisane mjere zaštite. U Sanskom Mostu prekršajne kazne za fizičke osobe povećane su na između 500 i 2.000 KM, dok se u Bihaću za fizičke osobe predviđaju kazne od 50 do 100 KM, a za pravne osobe od 500 do 7.000 KM.
No, visina kazne ne govori ništa o stvarnim razmjerima štete.
„Obično, kad govorimo koliku štetu imamo od tih požara, govorimo kroz neku drvnu masu, ali nikad ne govorimo koliko je ta zelena površina proizvela kisika, koliko je ta zelena površina sačuvala vode, profiltrirala tu vodu“, upozorio je profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian.
Posljedice se pritom ne završavaju gašenjem požara. Nakon gubitka vegetacijskog pokrova raste opasnost od erozije i ispiranja tla tijekom prvih obilnijih kiša.
BiH bez vlastite protupožarne flote
Ovogodišnji požari ponovno su otvorili i pitanje kapaciteta države za njihovo gašenje. BiH i dalje nema vlastitu protupožarnu zračnu flotu, odnosno kanadere ili zračne traktore za gašenje požara.
Koliki je problem, pokazali su i veliki požari tijekom ljeta. Kod Bosanskog Grahova vatra je zahvatila više od tisuću hektara šume, dok su se požari istodobno širili i na drugim područjima BiH. U pojedinim slučajevima u gašenje su uključivani helikopteri Oružanih snaga BiH.
Požar u Konjicu početkom rujna, primjerice, zahvatio je veliku površinu borove šume, a požarna linija bila je duža od dva kilometra prije nego što je požar stavljen pod kontrolu.
Brojke ovogodišnje požarne sezone tako ne govore samo o površini koja je izgorjela. One pokazuju koliko brzo kombinacija suše, visokih temperatura i ljudskog djelovanja može pretvoriti jedan požar u višestruki problem – od uništenja šuma i staništa do erozije tla i velikih troškova gašenja.
