Zakon o južnoj interkonekciji plinovoda Bosna i Hercegovina - Republika Hrvatska propisuje da ugovor s investitorom mora biti sklopljen u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakona. Zakon je usvojen u travnju ove godine, što znači da je zakonski rok istekao početkom lipnja, ali ugovor još nije potpisan.
Parcele i plinovod
Glavna prepreka ostaje pitanje državnog vlasništva, odnosno zemljišta i parcela kroz koje bi prolazila trasa plinovoda. Upravo je to razlog zašto projekt nije ušao u fazu provedbe.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da se paralelno provodi studija izvodljivosti i usklađuju odredbe ugovora, ali da je potrebno riješiti pitanje državne imovine kako bi se projekt mogao realizirati, navode Nezavisne novine.
Na sastanku održanom prošli tjedan u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, kojem su prisustvovali predstavnici Vlade Federacije, investitori i zastupnici, raspravljalo se o mogućnosti potpisivanja predugovora do konačnog rješavanja imovinsko-pravnih pitanja. Međutim, prema dostupnim informacijama, od te se ideje odustalo nakon što su zastupnici zatražili da se ne potpisuje ugovor prije nego što se riješi pitanje državne imovine.
Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Mirsad Zaimović rekao je da je zabrinjavajuće što se od visokog predstavnika očekuje intervencija u rješavanju ovog problema. Slično mišljenje izrazio je i zastupnik Demokratske fronte (DF) Mahir Mešalić, navodeći da je od resornog ministra zatraženo da ne potpisuje nikakve ugovore dok se ne riješi spor oko imovine.
Najdugovječniji politički spor
Pitanje državne imovine jedan je od najdugovječnijih političkih sporova u Bosni i Hercegovini. Dok vlasti entiteta Republika Srpska tvrde da državna imovina ne postoji i da pripada entitetima, Federacija Bosne i Hercegovine smatra da su prirodni resursi, šume, vode i ostalo zemljište vlasništvo države Bosne i Hercegovine.
Dodatnu neizvjesnost predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina još nije ratificirala međudržavni sporazum s Hrvatskom o izgradnji Južne interkonekcije, koji su početkom svibnja potpisali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Južna interkonekcija predviđa izgradnju novog plinovoda koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim plinskim sustavom preko Zagvozda i Posušja, otvarajući alternativni put za opskrbu prirodnim plinom i smanjujući ovisnost o postojećim rutama. Projekt također planira izgradnju nekoliko plinskih elektrana, budući da planirani kapacitet plinovoda premašuje trenutne potrebe domaćeg tržišta.
