
KÖLN – Njemački mediji već tjednima izvještavaju o slučaju Huse B. (42), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je trebao biti deportiran prije 17 godina, ali se još uvijek nalazi u Njemačkoj, gdje prima socijalnu pomoć od 7300 eura.
Njemački schwaebische.de u svom članku navodi da je jedini spas od deportacije zapravo njegova djeca, njih osmero. Ove njemačke novine analizirale su koliko daleko ide zaštita braka i obitelji u njemačkom pravu.
„Živi u Kölnu, obvezan je napustiti zemlju jer je više puta osuđivan, ali ne može biti deportiran zbog svoje osmero djece. I to unatoč činjenici da se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom podrijetla. Kako je to moguće? Postoje li slične situacije i u Baden-Württembergu“, pitaju se novinari schwaebische.de.
Jednostavna procjena slučaja u Kölnu ne može se donijeti, objašnjava Thomas Oeben, voditelj Ministarstva pravosuđa i migracija Baden-Württemberga. Razlog je taj što nisu dostupne sve informacije o konkretnom slučaju.
U osnovi, prema važećem zakonu, kada su stranci obvezni napustiti zemlju i to ne učine dobrovoljno u propisanom roku, njihov boravak u Njemačkoj mora se prisilno prekinuti.
Nadležne službe za strance zakonski su obvezne to provesti. Međutim, svakoj deportaciji mora prethoditi pojedinačna provjera dopušta li to specifična situacija dotične osobe ili postoje li razlozi za zadržavanje ili odgodu.
U slučaju deportacije koja bi dovela ne samo do privremenog, razdvajanja obitelji, posebno roditelja i djece, postavlja se tzv. pitanje proporcionalnosti. Istovremeno, moraju se uzeti u obzir načela višeg prava, posebno članak 6. Ustava (posebna zaštita obitelji), kao i članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima (pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života).
To znači da nadležno tijelo mora uzeti u obzir obiteljske veze dotične osobe s osobama koje se legalno nalaze u Njemačkoj. Razmatranje se vrši prema njihovoj težini. To može imati posljedicu da se u pojedinačnom slučaju ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom može zakonito zaustaviti i spriječiti deportacija. Međutim, postoje i slučajevi u kojima, unatoč postojanju biološkog djeteta, prevladava interes države za prekid boravka i deportacija se provodi.
Tako njemački mediji navode posebno upečatljiv slučaj iz 2023. u Bad Waldseeu. Naime, Nigerijac, koji je radio kao zavarivač u jednoj tvrtki u Ravensburgu, deportiran je neposredno prije Božića. Morao je ostaviti svoju malu kćer sa svojom životnom partnericom. Postupci vlasti izazvali su znatnu uznemirenost, ali u to vrijeme je tako odlučeno.
Međutim, kada je riječ o Husi B., s njim je situacija drugačija, jer je nastavio s “kriminalnom karijerom”, što njegov slučaj čini još nelogičnijim za medije. Kada su ga novinari u njegovom domu u Kölnu suočili s tim informacijama, on je porekao svoju kriminalnu prošlost, tj. umanjio ju je: “Posljednje kazneno djelo počinio sam 2014. godine”, tvrdi ovaj Huso B.
Međutim, i ovo je navodno lažno: Huso B. trebao se posljednji put pojaviti na sudu 8. prosinca 2025. Optužen je za pokušaj prijevare ljekarne s poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen do ove godine.

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više