Novim tehnologijama potrebno je potragu za nestalim osobama u BiH učiniti uspješnijom

Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH) upriličio je u Bihaću okrugli stol “Zajedničkim djelovanjem do istine – unaprjeđenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini”.

Okruglom stolu su nazočili predstavnici institucija, stručnjaci i međunarodni partneri s ciljem jačanja suradnje, unaprjeđenja procesa traganja i osiguravanja pravde i istine te sve obitelji koje još uvijek čekaju odgovore.

– Po okončanju rata u Bosni i Hercegovini evidentirano je oko 30.000 nestalih osoba, a još uvijek INO BiH traga za 7581 osobom – kaže Midheta Kaloper, predsjedateljica Instituta. Naglašava da obitelji nestalih osoba imaju pravo izvršiti pritisak da se pitanje nestalih osoba vrati u javnost. – Ovo nije političko pitanje i ne smije biti političko pitanje. Ovo je humano, ljudsko, dobronamjerno pitanje – kaže za Večernji list. Saliha Đuderija iz Instituta kaže da dobivaju vrlo šture i nedovoljne informacije, nekad i pogrešne.

– Čak i u situacijama kad se nudi i novac, i to smo imali, da su te dobivene informacije, kad izađemo na teren, potpuno pogrešne. Zbog protoka vremena, promjena geologije na terenu gdje mi to tražimo, možemo promašiti mjesto, zato smo danas razgovarali o novim tehnologijama i načinima na koje bismo mogli pretražiti šire lokacije kako bi potraga za nestalima bila uspješnija. Sve to zahtijeva da potencijalni svjedoci i očevici, pa čak i preživjele žrtve, s istražiteljima Instituta podijele korisne informacije – kazala je.

Mujo Begić kaže da se samo na području Bosanske Krajine traga za nešto manje od 1200 osoba koje su prisilno nestale u agresiji na BiH i ta brojka uključuje žrtve ne samo županije nego šire, s područja općina Prijedor, Bosanski Novi, Kotor Varoš… U Institutu se suočavaju s nizom problema koji ih opterećuju, a ključni problem, kaže Begić, nedostatak je kvalitetnih informacija. – Mora postojati i politička volja – kazao je, među ostalim. 

Izvor: vecernji.ba/Samir Tulić