|Urednik
Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, predstavljen na javnom forumu u Mostaru, donosi ključne izmjene u pravnoj zaštiti zaposlenika, uključujući zaštitu svjedoka, uvođenje privremenih mjera i prekršajne sankcije za poslodavce.
MOSTAR – Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine službeno je predstavljen na javnom forumu u Mostaru, s ciljem uspostavljanja jasnih pravnih mehanizama za zaštitu radnika od mobinga. Ovaj zakonski prijedlog, koji je rezultat jednogodišnjeg rada stručne skupine u organizaciji Udruge građana „Stop mobbing“, već je upućen u proceduru Vladi FBiH i Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Budući da Republika Srpska primjenjuje poseban zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu još od 2021. godine, cilj ove inicijative je izjednačavanje prava i pružanje jednake razine pravne sigurnosti radnicima na teritoriju Federacije BiH.
Ključna prava radnika: Što donosi novi zakonski okvir?
Predloženi nacrt zakona definira jasne procedure i uvodi nekoliko ključnih izmjena koje izravno utječu na položaj zaposlenika i tijek eventualnih sudskih postupaka:
• Preokret u teretu dokazivanja: Prema novom rješenju, radnik koji prijavljuje uznemiravanje više neće morati samostalno dokazivati zlostavljanje na radnom mjestu. Umjesto toga, zakonska obveza dokazivanja da uznemiravanja nije bilo prelazi na poslodavca.
• Zaštita prijavitelja i svjedoka: Zakon predviđa strogu zaštitu za radnike koji pokrenu postupak, kao i za kolege koji u tom postupku sudjeluju kao svjedoci. Time se nastoji eliminirati mogućnost profesionalne ili osobne odmazde unutar radne sredine.
• Privremene mjere zaštite: Ako se utvrdi neposredna opasnost po psihičko ili fizičko zdravlje zaposlenika, zakon omogućuje izricanje hitnih privremenih mjera zaštite do okončanja službenog postupka.
• Sankcije i odgovornost rukovoditelja: Tijekom rasprave u Mostaru predloženo je da se u konačni tekst ugradi i mjera smjene s dužnosti te oduzimanja funkcija za rukovoditelje kod kojih se dokže sustavno vršenje mobinga. Također, nacrt predlaže uvođenje javnog registra osoba koje su pravomoćno proglašene krivima za uznemiravanje na radu.
Odgovornost poslodavaca i institucionalna podrška
Iz Udruge „Stop mobbing“ ističu kako je u praksi najveći problem prepoznavanje ranih faza mobinga, kao i strah zaposlenika od pokretanja prijava zbog mogućeg gubitka posla ili izolacije u radnom okruženju. Predloženi zakon stoga nameće i obveze poslodavcima da osiguraju preventivne mjere i adekvatne interne kanale za rješavanje sporova.
Nacrtom su predviđene oštre novčane kazne za poslodavce koji ignoriraju prijave radnika ili ne poduzmu zakonom propisane korake zaštite. S druge strane, kako bi se spriječile zlouporabe, zakonska rješenja predviđaju i prekršajne sankcije za zaposlenike koji svjesno podnesu lažne prijave s ciljem nanošenja štete poslodavcu ili kolegama.
Zakon predviđa i obvezu osiguravanja stručne psihološke i psihijatrijske pomoći za žrtve uznemiravanja. Zagovaračke aktivnosti i javne rasprave o ovom zakonu provode se u sklopu projekta PRAGG, uz financijsku podršku Vlade Švicarske.
