|Urednik
Od 23. rujna stupaju na snagu nova, znatno stroža pravila za izdavanje hrvatskih dugotrajnih viza (tip D) za profesionalne vozače iz Bosne i Hercegovine. Iako je mjera predstavljena kao administrativno olakšanje, pravila donose niz logističkih prepreka i jasnu poruku – hrvatska viza više nije prečac za ostatak Europske unije.
Bosanskohercegovački sektor međunarodnog cestovnog prijevoza već se godinama bori s restriktivnim pravilima Schengenskog prostora. Dok europsko gospodarstvo uvelike ovisi o vozačima s Balkana koji održavaju lance opskrbe, ti isti radnici na granicama bivaju tretirani pod istim viznim režimom kao turisti ili migranti. Najnovija promjena pravila koja dolazi iz Zagreba službeno stupa na snagu 23. rujna, a sa sobom donosi administrativnu tranziciju koja bi mogla privremeno usporiti ionako preopterećene transportne kompanije.
Kraj posrednika: Obvezan osobni dolazak i „usko grlo“ na šalterima
Glavna operativna promjena leži u samom načinu predaje dokumenata. Iako sam postupak započinje modernizirano – online registracijom i rezervacijom termina preko namjenske platforme – ključni korak vraća sustav unazad. Vozači će od 23. rujna zahtjeve morati podnositi isključivo osobno u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sarajevu ili u teritorijalno nadležnim hrvatskim konzulatima u BiH.
Ono što najviše brine domaće prijevoznike jest uvođenje početnog ograničenja. Kako bi se sustav prilagodio novom načinu rada, zaprimat će se najviše 15 zahtjeva dnevno po jednoj lokaciji. Za zemlju koja ima tisuće profesionalnih vozača u međunarodnom prometu, ovaj dnevni limit prijeti stvaranjem ogromnih lista čekanja. Ako se tome pridoda i zakonski rok obrade koji može potrajati do 45 dana, prijevoznici su dovedeni u situaciju da zahtjeve moraju planirati kirurški precizno – najranije dva mjeseca, a najkasnije 30 dana prije isteka starih dozvola ili planiranog puta.
Iluzija o slobodnom kretanju: Zamka zvana EES sustav
Najvažnija i ujedno najnepovoljnija stavka novih pravila odnosi se na geografsko ograničenje same vize. Dugotrajna viza tipa D izdana od strane RH omogućava vozaču ulazak i boravak isključivo na teritoriju Hrvatske u svrhu prijevoza robe i putnika.
Ona sama po sebi ne predstavlja dozvolu za rad ili slobodan tranzit kroz ostatak Schengenskog prostora.
U praksi, čim vozač iz BiH s hrvatskom vizom prijeđe granicu prema Sloveniji, Mađarskoj ili bilo kojoj drugoj članici Schengena, aktivira se strogi europski sustav nadzora:
-Evidencija u EES sustavu: Granična policija RH odmah unosi podatke o vozaču u Entry/Exit System (EES).
-Uključivanje „štoperice“: Svaki tranzit ili boravak izvan Hrvatske automatski se odbrojava unutar strogog pravila o maksimalno 90 dana boravka u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
-Spajanje poslovnog i privatnog: Unutar tih 90 dana ubrajaju se i sve privatne posjete zemljama EU.
To praktički znači da hrvatska viza rješava problem rada unutar Hrvatske, ali ostavlja otvoren problem za sve vozače koji voze dugolinijske rute prema Njemački, Austriji ili Beneluksu. Prijevoznici će od sada morati voditi rigorozne interne evidencije o tome koliko je koji vozač proveo dana u tranzitu, kako tvrtke ne bi riskirale drakonske kazne i deportaciju radnika zbog prekoračenja schengenskih dana.
Što je sljedeće?
Iako se detaljan popis potrebne popratne dokumentacije očekuje početkom idućeg tjedna na službenim stranicama hrvatskog Ministarstva i Veleposlanstva u Sarajevu, jasno je da se pred transportni sektor postavlja novi logistički izazov.Za bh. prijevoznike ovo znači samo jedno – povećanje administrativnih troškova, češća rotacija vozača na duljim rutama i nužnost hitne prilagodbe poslovanja novonastalim digitalno-konzularnim uvjetima prije nego što 23. rujna sustav i službeno bude zaključan za stare načine rada.
