Ovakva promjena izazvala je nezadovoljstvo među građanima koji su desetljećima radili, ali zbog neuplaćenih doprinosa nisu uspjeli ostvariti dulji mirovinski staž. Sead M. iz Sarajeva za Faktor je izjavio kako je od 1996. godine prikupio tek 20 godina staža te se pita kakva ga mirovina čeka nakon što sljedeće godine navrši 65 godina. Pritom ističe da radnici ne bi trebali snositi posljedice propusta poslodavaca koji nisu uplaćivali doprinose.
Prema dostupnim podatcima, do sredine rujna ove godine pravo na mirovinu ostvarila su 7.452 korisnika, među kojima je 2.008 obuhvaćeno kategorijama najniže, zajamčene i najviše mirovine utvrđenima primjenom članka 81. Zakona o MIO-u.
Skupina zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH još je u ožujku zatražila od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti spornog članka i njegove retroaktivne primjene. Zastupnik Almedin Aliefendić, jedan od podnositelja zahtjeva, za Faktor je rekao da još nije dobio obavijest o odluci suda. Nada se da će odluka biti u korist građana, a upozorava da bi, u suprotnom, novi saziv Parlamenta i buduća Vlada trebali izmijeniti zakon kako bi se spriječilo da stariji građani ostanu s primanjima nedostatnima za život.
Aliefendić smatra da se mirovinske reforme ne bi smjele uvoditi bez dovoljno dugog prijelaznog razdoblja, osobito kada se odnose na ljude koji su već desetljećima na tržištu rada. Prema njegovim riječima, građani su unaprijed trebali znati pod kojim uvjetima mogu ostvariti mirovinu i kolika bi ona mogla biti.
Iznosi predviđeni za pojedine skupine pokazuju razlike ovisno o duljini staža. Osobe s 20 godina mirovinskog staža, ali manje od 25, trebale bi primati 488,82 KM, dok je za one s najmanje 25, ali manje od 30 godina staža predviđeno 526,42 KM. Dok se čeka odluka Ustavnog suda, ostaje otvoreno pitanje hoće li sporne odredbe biti promijenjene i hoće li novi umirovljenici dobiti drukčiji obračun mirovina.