Ministar prometa i veza Republike Srpske Zoran Stevanović potpisao je u Banjoj Luci memorandum o razumijevanju i identifikaciji potencijalnih projekata s predstavnicima američkih kompanija, među kojima je i Rabine Global.
Nakon potpisivanja memoranduma Stevanović je izjavio da je riječ o nekoliko infrastrukturnih projekata, a jedan od glavnih ciljeva je pokretanje realizacije dionice Jadransko-jonske autoceste na pravcu Stolac – Trebinje. Dodao je da memorandum vrijedi pet godina te da će u narednom razdoblju biti razmatrani modeli zajedničkog financiranja projekata.
Direktor američke kompanije Gary Rabine rekao je kako se njegova kompanija bavi izgradnjom cesta visokog kvaliteta, ali i tehnologijama iz oblasti robotike i umjetne inteligencije.
Jadransko-jonska autocesta dio je šireg međunarodnog koridora koji bi trebao povezati Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, stvarajući novu prometnu vezu duž istočne obale Jadrana. Kroz Bosnu i Hercegovinu planirana je trasa duga oko 103 kilometra, a autocesta bi se odvajala od Koridora 5C kod Počitelja, a zatim bi nastavila prema Stocu, Trebinju i dalje prema granici s Crnom Gorom.
Prema postojećim planskim dokumentima, trasa počinje na međuregionalnom čvoru Počitelj, gdje se povezuje s autocestom na Koridoru 5C, dok završava na granici s Crnom Gorom.
Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku, a Federacija BiH već radi na pripremi prve dionice od Počitelja do Stoca, za koju su pokrenute aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta i pripremi projektne dokumentacije. S druge strane, memorandum potpisan u Banjoj Luci odnosi se na nastavak trase od Stoca prema Trebinju, odnosno na dio koji prolazi kroz Republiku Srpsku.
Zbog toga se ovaj projekt smatra jednim od najvažnijih budućih prometnih pravaca u Hercegovini jer bi po prvi put autocestom povezao Koridor 5C, istočnu Hercegovinu i granicu s Crnom Gorom.
Ako bude realizirana u punom opsegu, Jadransko-jonska autocesta mogla bi postati druga najvažnija autocestovna veza u Bosni i Hercegovini nakon Koridora 5C.
