|Redakcija
Njemačka bi do 2045. godine mogla imati oko 1,7 milijuna stanovnika manje nego danas, pokazuje nova studija Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj i Zaklade Wüstenrot. Broj stanovnika mogao bi pasti na 81,8 milijuna, a više od dvije trećine od ukupno 400 okruga i gradova očekuje smanjenje broja stanovnika.
Demografski pad neće jednako pogoditi sve dijelove zemlje. Posebno su ugrožene regije na istoku Njemačke, gdje se nalazi čak 42 od 50 područja s najvećim očekivanim padom. Grad Suhl u Tiringiji mogao bi izgubiti čak 30 posto stanovnika, dok bi Leipzig, Dresden i Potsdam trebali nastaviti rasti. Razlike postoje i na zapadu, gdje se očekuje rast gradova poput Frankfurta i Düsseldorfa, dok bi Saarland mogao nastaviti gubiti stanovništvo.
Poseban problem bit će tržište rada. Prema procjenama autora studije, broj stanovnika radne dobi do 2045. smanjit će se za 4,7 posto. U pojedinim saveznim pokrajinama pad bi mogao biti između 12 i 18 posto, dok bi Berlin, Hamburg i Bremen trebali zabilježiti rast. Glavni razlog je odlazak velikog broja pripadnika generacije baby boomera u mirovinu, dok na tržište rada dolaze znatno manje generacije.
Istodobno će se povećavati broj starijih stanovnika. Broj osoba starijih od 67 godina mogao bi porasti za 14,5 posto, pa bi oni činili više od 23 posto ukupnog stanovništva. To znači sve veći pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, uz istodobno manji broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose.
Autori upozoravaju da će zato useljavanje imati još važniju ulogu u demografskom razvoju Njemačke. Međutim, njihova projekcija polazi od pretpostavke da će neto useljavanje u budućnosti biti manje nego prethodnih godina. Time se otvara pitanje kako će Njemačka nadoknaditi manjak radne snage i financirati sve veći broj umirovljenika.
Demografski trend tako će u iduća dva desetljeća biti jedan od najvećih izazova za Njemačku. Mogućnosti uključuju veći broj useljenih radnika, dulji radni vijek, veće doprinose ili promjene u mirovinskom sustavu, no svaka od tih mjera nosi značajne političke i društvene posljedice.
