Nastavnici i profesori iz nekoliko općina otvaraju ključna pitanja o organizaciji nastave, kvaliteti nastavnih materijala i provođenju kurikularne reforme.
Logistički problemi i uništeni udžbenici
Iako resorno ministarstvo ističe kako je sustav nasljeđivanja i nadopune rabljenih kompleta funkcionalan, prosvjetari upozoravaju da roditelji i dalje snose znatan financijski teret.
Prema njihovim svjedočanstvima, besplatni su isključivo osnovni udžbenici, dok se radne bilježnice, zbirke zadataka i atlasi moraju kupovati privatno.
Osim toga, upozorava se na dugotrajne procedure javnih nabava zbog kojih kompleti udžbenika u pojedinim školama proteklih godina nisu kompletirani sve do kasne jeseni, što izravno usporava nastavni proces. Prosvjetni radnici naglašavaju kako se na terenu često radi s pohabanim i zastarjelim materijalima, dok učenici prvih razreda u pravilu započinju nastavu bez osnovne literature. Na službene poruke iz ministarstva kako "udžbenik nije jedino sredstvo za rad", nastavnici odgovara da se stručnost kadra ne smije koristiti kao opravdanje za propuste u opskrbi osnovnim alatima za nastavu.
Kurikularna reforma prepisana iz Hrvatske?Posebno složena situacija bilježi se u nižim razredima koji nastavu pohađaju po novom nastavnom planu i programu. Dugogodišnji profesor engleskog jezika Ivan Križanović javno je upozorio na konfuziju u provođenju kurikularne reforme, ocijenivši da je projekt pokrenut bez adekvatne pripreme.Nastavnici ističu nekoliko ključni problema unutar reforme:
-Povećana administracija: Unatoč obećanjima o rasterećenju, uvedena je obveza dvostrukog pisanja mjesečnih planova i fizički i unutar e-dnevnika.
-Neusklađenost gradiva: Stari udžbenici ne prate nove ishode učenja. Primjerice, uče se nova pisana slova kojih nema u čitankama, dok je u predmetima poput geografije raspored lekcija potpuno izmijenjen.
-Problem stranih jezika: Zbog uvođenja engleskog jezika od prvog razreda, učenici u višim razredima suočavaju se s prazninama u znanju jer dinamika učenja ne prati naprednije udžbenike.
Navodi se da je reforma većim dijelom prepisana iz Republike Hrvatske, ali bez uvažavanja činjenice da u Bosni i Hercegovini osnovno obrazovanje traje devet godina, a djeca u kantonu u klupe sjedaju ranije, s navršenih šest godina.
Nedostatak zakonskog okvira i edukacije
Prosvjetni radnici upozoravaju da sustavne promjene prate i pravne manjkavosti. Važeći Zakon o osnovnom obrazovanju u kantonu i dalje službeno prepoznaje osmogodišnje školovanje, dok jasni pravilnici o novim metodama opisnog ocjenjivanja još uvijek ne postoje.
Istovremeno, pedagozi, ravnatelji i nastavni kadar nisu prošli adekvatne obuke za provođenje reforme, zbog čega na terenu vlada opravdana zabrinjenost da će se s obuhvaćanjem novih generacija iduće godine problemi samo dodatno produbiti.