Zabrana rada nedjeljom u maloprodajnom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine i dalje je u središtu oštrih ekonomskih i političkih rasprava. Dok kritičari upozoravaju na financijske gubitke i prelijevanje prometa u susjedni entitet, u javnosti se često lome koplja oko ključnog aspekta ove priče – prava radnika i njihovog prava na odmor.
Neradna nedjelja u Federaciji BiH: Politička prepucavanja preko leđa radnika
Dok kritičari upozoravaju na financijske gubitke i prelijevanje prometa u susjedni entitet, u javnosti se često lome koplja oko ključnog aspekta ove priče – prava radnika i njihovog prava na odmor.
Radnici u trgovini dugo su tražili ovo rješenje, no političke najave o mogućim izmjenama zakona ponovno unose neizvjesnost u njihove živote.Milijunski gubitci ili cijena dostojanstva?
Glavni argumenti protivnika zabrane temelje se na procjenama o ekonomskoj šteti za proračun Federacije BiH. Jedan od najglasnijih kritičara, Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, iznio je tvrdnju da se zbog neradne nedjelje u FBiH čak 200 milijuna KM godišnje prelije u Republiku Srpsku kroz raspodjelu prihoda od neizravnih poreza. Krnjić navodi i da je samo u prvom polugodištu Federacija izgubila oko 55 milijuna KM trgovačke marže, od čega je izravnu korist imala maloprodaja u RS-u.
Na tom tragu su i stavovi pojedinih političkih aktera. Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA (stranke koja je osigurala 32 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH), otvoreno zagovara ukidanje zabrane rada nedjeljom. On tvrdi da je mjera donijela negativne posljedice za tržište, da ide na ruku isključivo velikim trgovačkim lancima koji se bore s manjkom radne snage te da je cijelo pitanje iskorišteno za prikupljanje političkih bodova.
Inicijativa radnika i politički pritisci
S druge strane, sindikati poručuju kako se uspjeh jedne ekonomske mjere ne može mjeriti isključivo kroz proračunske brojke, zanemarujući ljude koji taj proračun pune. Iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH naglašavaju da neradna nedjelja nije bila puki politički hir, već izravna inicijativa radnika koji su zahtijevali fiksni dan za odmor.
Predsjednica Sindikata, Mersiha Beširović, jasno ističe da radnici ne žele biti moneta za potkusurivanje u političkim obračunima između vlasti i oporbe. Sindikat je tijekom godine sustavno prikupljao izjave i najave političara kako bi radnici u trgovini točno znali tko ugrožava njihova izborena prava.
Beširović upozorava kako se ovo pitanje mora promatrati u širem kontekstu radničkih prava, što uključuje i pravo na slobodne dane tijekom državnih praznika, poput Dana neovisnosti i Dana državnosti BiH.
Pouka sa Zapada: Gospodarstvo može funkcionirati i uz slobodnu nedjelju
Dok se u FBiH protivnici zabrane boje financijskih gubitaka, zagovornici se pozivaju upravo na stabilne zapadne ekonomije poput Njemačke, koje dokazuju da gospodarstvo može uspješno funkcionirati i uz slobodnu nedjelju za radnike. U Njemačkoj je nedjeljni odmor duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu, a zatvorene trgovine ne znače propast ekonomije, već samo preraspodjelu potrošnje na ostale dane u tjednu. Ako jedna od ekonomski najmoćnijih država na svijetu može uspješno funkcionirati s neradnim danom, nema opravdanog razloga da to ne može i Bosna i Hercegovina.
I dok se u političkim krugovima lome koplja oko toga hoće li nova parlamentarna većina pokleknuti pred pritiscima krupnog kapitala i ukinuti zabranu, radnici poručuju da povratka na staro ne bi smjelo biti.
Borba za neradnu nedjelju bila je borba za radnička prava, a njezino eventualno ukidanje značilo bi korak unatrag za radno zakonodavstvo u cijeloj Bosni i Hercegovini.
